Crna Gora je zauzela 74 mjesto u istraživanju koje sprovodi Obavještajna jedinica (Intelligence Unit) londonskog The Economist-a, a kojim se utvrđuje tzv. indeks demokratije. To je pad za šest mjesta u odnosu na lanjsku godunu, ali je Crna Gora i dalje u grupi zemalja manjkave demokratije.

Srbija je zauzela 64. mjesto, što je za jedno mjesto bolja pozicija nego lani, i bolje je plasirana od svojih susjeda Crne Gore, Makedonije i BiH, ali lošije od Hrvatske (53).

Grupu zemalja manjkave demokratije predvode Zelenortska ostrva (27), za kojima slijede članice EU – Portugal (27), Francuska (29), Slovenija (30), Italija (31) i Grčka (32). Južna Afrika je na 28. mjestu, Poljska je na 45, Mađarska na 49, a Bugarska na 52. mjestu

Albanija je na 87. mjestu u okviru zemalja kojima vladaju hibridni režimi. Tu su i Turska (88), BiH (95) i Irak na 112. mjestu.

Norveška, Island i Danska su na vrhu liste. U 26 zemlja potpune demokratije, pored većine članica EU, nalaze se i Novi Zeland (5), Australija (6), Kanada (8), SAD (19), Japan (19), Južna Koreja (22) i Mauricijus (24).

Izvještaj EIU pruža uvid u stanje demokratije u 165 zemalja i dvije teritorije, što je skoro cijela svjetska populacija i velika većina zemalja.

Analiza se zasniva na osnovu pet kriterijuma – izborni proces i pluralizam, građanske slobode, funkcionisanje vlade, političko učešće i politička kultura. Na osnovu njih su svrstane četiri tipa režima: 1. puna demokratija; 2. manjkava demokratija; 3. hibridni režimi; 4. autoritarni režimi.

U autoritarne režime svrstani su Egipat (115), Rusija (117), Jordan (118), Maroko (119), Kuvajt (122), Libija (125), Kuba (126), Kazahstan (137), Belorusija (139), Kina (141) i Ujedinjeni Arapski Emirati (149).

Na dnu liste od 167 zemalja svijeta su Mjanmar, Uzbekistan, Turkmenistan, Čad i Sjeverna Koreja.