Jedan diplomatski i jedan poslovni spor, vrijedan pedeset miliona dolara, bacili su sjenku na godisnji sastanak Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji, pise danas “Fajnensel Tajms”. Beograd se nadao da ce sastanak ici u prilog pokrenutim reformama i ekonomskom rastu, dok je banka zeljela da skup, organizovan pod sloganom “Izgradnja mostova”, promovise regionalnu saradnju.

Ali i Srbiju i banku pogodila je odluka hrvatskog ministra finansija Ivana Sukera da ne prisustvuje skupu, u koji je bio ukljucen rucak sa predsjednikom banke Zanom Limijerom, cetvoricom balkanskih premijera, ukljucujuci i Vojislava Kostunicu, i sestoricom ministara finansija.

Portparol hrvatske vlade izjavio je da Suker nije imao namjeru da svojim nedolaskom nanese stetu skupu, pise list i podsjeca da je hrvatski predsjednik Stipe Mesic prethodno otkazao posjetu Beogradu u znak protesta zbog okupljanja cetnika.

Srpske ministre zbunile su i optuzbe Roberta O’ Lirija, predsjednika americke kompanije Valeant Farmasjutikals Interenesnal, koji je u otvorenom pismu potpredsjedniku vlade Miroljubu Labusu, optuzio Srbiju za “neuvazavanje medjunarodnog prava” i “protivzakonito nepostovanje imovine”.

Spor izmedju Valeanta i Beograda, pise list, tice se Galenike, mjesovitog preduzeca americke kompanije i vlade koje su 1999. godine preuzeli sluzbenici Slobodana Milosevica.

Spor je zavrsio pred Arbitraznim sudom pri Medjunarodnoj trgovinskoj komori, ali je rjesenje tog suda od novembra 2004. godine otvorilo novi sukob – Valeant tvrdi da je Beogradu nalozeno da plati odstetu od najmanje 50 miliona dolara, dok Beograd kaze da je ta suma maksimalna, a ne minimalna.

Labus je, prema pisanju “Fajnesel tajmsa”, izjavio da Srbija nedvosmisleno podrzava pravo na privatnu svojinu, ali je priznao da je Beograd suocen sa teskocama u ustanovljavanju vlasnickih prava zbog sistema zaostalog iz bivse Jugoslavije i lose definisanog “drustvenog vlasnistva”, prema kojem akcije posjeduju drzava, lokalne vlasti i radnicki savjeti.