Šta to povezuje jednu durmitorsku šumu, koja i dalje postoji, i jednog umrlog švedskog naučnika?

Piše: Ovlašćeno lice

Dragišnica je šuma iznad drobnjačkog sela Komarnica, u opštini Šavnik. Nobel je onaj švedski naučnik što je izumio dinamit i od silnih paretina koje je zaradio dijeli nagrade iako je odavno mrtav.

Šta to povezuje jednu durmitorsku šumu, koja i dalje postoji (dokad će ne zna se), i jednog umrlog švedskog naučnika?

I ja sam se, Boga mi, čudio kad mi je ovo pitanje, malčice drugačije formulisano, postavio prijatelj dok smo juče pili jutarnju kavu. Čudio sve dok on meni nije odgonetnuo, a ja ću sada vama.

Dragišnicu i Nobela povezuje ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju!?

E, pa, ovako stoje stvari.

Dragišnicu je država Crna Gora – koja je njen vlasnik, jel te – dala jednom Mojkovčaninu da je siječe. Lokalno stanovništvo se bunilo, ali uzaman. Država, ka vazda, uvjerljivija u argumentaciji. Onda juče javilo da Mojkovčanin siječe i što treba i što ne treba u Dragišnici, pa je država potegla svog inspektora, koji je, do daljnjeg, stopirao šege/testere i sjekire/śekire.

E, vidi ti sad!

Najnovija dobitnica Nobela za ekonomiju, Amerikanka Elenora Ostrom, smatra da upravljanje prirodnim, javnim dobrima treba prepustiti samim proizvođačima, odnosno lokalnom stanovništvu koje koristi te resurse i koje je u stanju da ih na najbolji način očuva i zaštiti. Dakle, da je po nobelovki, Mojkovčanin bi u Dragišnicu mogao samo kao turista, bez šega i sjekira/śekira.

Da su Komarani znali za Elenorinu teoriju, možda bi druge tice pjevale u gori Dragišnici. No, eto, nijesu bili u toku. Ne prate razvoj ekonomske nauke, pa to ti je.