Mnogi fizičari danas vjeruju da je svemir nastao ni iz čega u velikom prasku, što znači da se ništa na neki način pretvorilo u nešto. Kako je to moguće? Zanimljiv odgovor na ovo pitanje daje video film objavljen u New Scientistu.

Poznati svemir ima promjer od oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ispunjen je materijom mase od oko 10 na 54 kg (broj u kojem iza 1 na početku slijede 54 nule). Ipak fizičari smatraju da je nastao iz ništavila u velikom prasku prije nekih 14 milijardi godina. Kako se to dogodilo, vjerovatno je jedno od temeljnih pitanja nauke. Dakle, kako iz ničega može nastati nešto?

Sve počinje entropijom koja je zapravo samo naučni naziv za nered. Ništa nije toliko bez reda kao ništavilo. Ništa možete miješati, mućkati i razmještati i opet ćete dobiti ništa. S druge strane nešto je uvijek uređeno. Ne možete izokrenuti atom, a da ipak ostane atom. Dakle, ništa ima veću entropiju od nečega, a ukupna entropija se nikada ne smanjuje. Iz toga proizlazi da se ništa nikada ne može pretvoriti u nešto. Međutim, čini se da u ovoj ideji postoji rupa. Jedan oblik Heisenbergovog principa neodređenosti kaže da sistem nikada ne može imati energiju koja je tačno jednaka nuli. A s obzirom da su energija i masa ekvivalentne, ništavilo nikada nije tako prazno kako se nama može činiti.

Kada bi iz svemira na neki način uklonili svu materiju, u njemu bi čestice i dalje nastajale iz ničega zahvaljujući temeljnoj nasumičnosti kvantne mehanike. Ali kako iz nasumično stvorenih čestica nastaje cijeli svemir koji zatim traje milijardama godina?

Drugi dio principa neodređenosti kaže da fizikalna tijela mogu zamijeniti energiju sa vremenom i obratno. Na primjer, iz ničega može nastati nešto sa velikom energijom, ali u tom će slučaju trajati vrlo kratko. S druge strane može trajati vrlo dugo, ali sa malom energijom. Fizičari tvrde da je ukupna energija svemira gotovo jednaka nuli. Kako to? Zbog gravitacije! Gravitacija je jedina sila koja uvijek samo privlači, a to znači da je ona negativna energija koja se poništava sa energijom širenja svemira. Ova činjenica da je ukupna energija svemira vrlo blizu nule omogućuje mu da opstane jako dugo, prenosi Tportal.

Ali to još uvijek ne objašnjava kako je neki maleni proizvod kvantne mehanike postao toliko velik. Za to nam je potrebna tzv. inflacija koja je prema kozmolozima izazvala ekspanziju ranog svemira. Posmatranja udaljenih galaksija i pozadinskog mikrovalnog zračenja (svojevrsne jeke velikog praska) potvrđuju da se inflacija zaista dogodila, međutim, šta je izazvalo još uvijek nije jasno.

Konačno, bez obzira kako je svemir postao tako velik kakav jest, zakoni fizike kažu da se sva njegova energija i materija svode na nulu. Drugim riječima, svemir je u cjelini samo neobična forma ništavila. Iz te perspektive pitanje kako smo iz ničega dobili nešto, zapravo više i nema smisla. Nešto i ništa u suštini mogu biti jedno te isto!