Uoči dvadesete godišnjice avgustovskog puča u Moskvi, pokušaja da se svrgne posljednji predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov koji je označio početak raspada Sovjetskog Saveza, ogromna većina Rusa smatra da su ti događaji ili tragedija sa pogubnim posljedicama za zemlju, ili epizoda u borbi za vlast, a tek svaki deseti da je riječ o pobjedi demokratije.

Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnenja ruskog Levada centra, oko 39 odsto ispitanih opisuje avgustovski puč kao “tragični incident”, dok je 35 odsto onih koji su ocijenili da je to bila “jedna od epizoda borbe za vlast među političkom elitom”, prenosi agencija Tanjug.

U anketi sprovedenoj plovinom jula, svega deset odsto ispitanika je reklo da vjeruje da je u tim avgustovskim danima 1991. pobijedila demokratija.

Gorbačov je pred obilježavanje dvije decenije tih dramatičnih događaja izjavio da je znao da se sprema prevrat, ali je smatrao da je važnije spriječiti krvoproliće, a utoliko prije građanski rat.

“Kažu, Gorbačov je znao, a kako da ne zna… Ko me samo nije zvao i upozoravao: puč, puč, puč… Najvažnije je bilo da ne bude velikog krvoprolića. I mi smo ga izbjegli. Moglo je da dođe do građanskog rata”, kazao je Gorbačov na konferenciji za štampu u srijedu, posvećenoj avgustovskim događajima.

On smatra da je puč bio posljedica problema u samoj Komunističkoj partiji, koja je postala kočnica razvoja zemlje i koju je trebalo reformisati, ali ističe da je SSSR trebalo demokratizovati, a ne rušiti.

Puč, koji je trajao od 19. do 21. avgusta, bio je pokušaj grupe članova sovjetske vlade da preuzmu kontrolu nad zemljom od Gorbačova, a organizovali su ga tvrdokorni članovi Kominističke partije Sovjestkog Saveza koji su bili protiv Gorbačovljevog programa perestrojke.

Iako je puč propao i Gorbačov se vratio na vlast, ti događaji su iz temelja uzdrmali SSSR i ubrzo doveli do njegovog raspada.

U ruskoj i svjetskoj javnosti slažu se u ocjeni da su ova zbivanja promijenila svijet i imala globalni značaj, ali različito tumače njihove posljedice.

U zapadnoj javnosti sve je više komentara u kojima se situacija iz iz 1991. godine poredi sa sadašnjom, pa tako švajcarski Maten navodi da se Rusija ponovo našla na prekretnici “ukliještena između dominacije bivšeg oficira KGB-a (Vladimira Putina) i reformskih obećanja njegovog nasljednika (Dmitrija Medvedeva)”.

U komentaru Rojtersa navedeno je da je raspad sovjetske imperije donio san o boljem životu, ali da u političkom životu i dalje dominira jedan čovjek – Vladimir Putin.

Serija dokumenata koje je objavio njemački nedjeljnik Špigl dovodi u sumnju zapadni mit o Gorbačovu kao “ocu ruske demokratije” i ističe nezadovoljstvo koje je svojom politikom izazvao kod kuće.

Prema riječima ruskog političkog analitičara Lilije Ševcove, Gorbačov je ostavio iza sebe ”novi svijet”.

“Nije njegova krivica što mi nijesmo naučili da živimo u njemu. To što mi Rusi to ignorišemo prikazuje nas u lošem svijetlu, a ne njega”, ocijenila je ona.