Međunarodna grupa fizičara je kasno prekjuče objavila da su na dnu napuštenoga rudnika rude gvožđa u Minesoti instrumentima vjerovatno zabilježili trag zagonetne podatomske čestice poznate kao tamna materija.

U rudniku u Minesoti instrumenti su tokom dvije godine zabilježili dva slaba izvora toplote u naslagama germanija i silicija rashlađenih blizu temperature apsolutne nule.

Fizičari se ograđuju, pa i žale što je tako, da postoji 20-postotna mogućnost da je tome što su instrumenti zabilježili mogući uzrok strujanje pozadinske radioaktivnosti, prenosi zagrebački Večernji list.

"Rezultati su izazovni, ali, nažalost, ne smijemo zaključiti ništa što bismo sa sigurnošću tvrdili", rekao je Gordon Kan, fizičar sa Univerziteta Mičigen. Zato se užurbano priprema ponavljanje eksperimenta sa mnogo osjetljivijom opremom.

Potvrda da je otkriven trag tamne materije snagom dokaza išla bi u prilog uzbudljive teorije o prirodi postojećega svijeta, poznat u fizici kao supersimetrija. Jednako su za nju zainteresovani fizičari u CERN-u, koji rade na potvrdi, opovrgavanju ili mjerenju rezultata koji bi utvrdili ono što su  izračunali, kao i astronomi koji već neko vrijeme svim raspoloživim snagama istražuju tamnu materiju u svemiru.

Tamna materija je u središtu svih modernih teorija o karakteru materijalnoga svijeta, poput teorije nizova koja objedinjuje djelovanje svih poznatih sila u prirodi.

Kosmolozi, na osnovu onoga što se događa u vidljivom svemiru, zaključuju da tamna materija postoji i aktivno učestvuje u oblikovanju svemira. Tamna materija ima masu, ali se ne odaje elektromagnetskim zračenjem, pa nije sa Zemlje vidljiva ili dokučiva ni u jednom spektralnom području.

Prema mjerenjima uticaja masa na nebeska tijela vidljiva sa Zemlje, svemir se sastoji od 23 posto tamne materije, a pritom čak 72 posto ostatka svemira ispunjava jednako zagonetna tamna energija.