Hiljade novo-druida i znatiželjnika okupile su se sinoć u preistorijskom Stounhendžu da bi dočekale nedjeljni izlazak sunca i proslavile najduži dan u godini.

Drevni prsten od kamenih gromada na jugu Engleske je mjesto održavanja velike godišnje, noćne zabave, a po nekima: vjerske ceremonije, prenosi Beta.

Na oko 130 kilometara jugozapadno od Londona, Stounhendž, građen u tri faze od 3000. do 1600. godine prije naše ere, jedna je od najpopularnijih turističkih atrakcija. Godišnje je posjeti po 750.000 ljudi.

Više od 20.000 ljudi je samo sinoć bilo oko tog kružnog niza čija je prvobitna uloga nepoznata. Neki kažu da je to bila grobnica, drugi da je to bilo mjesto hodočasća zbog "ljekovite moći", a treći da je to bio drevni astronomski "kalendar".

Zagonetka je i kako je Stounhendž izgrađen, jer su kamene gromade, teške tonama, na nepoznat način donijete iz planina udaljenih 240 kilometara.

Jedan od stručnjaka kaže da čar Stounhendža i jeste u tome što niko ne zna kako je nastao i zašto.

Ova noć je posebna i po tome što se samo tada, na početku prvog dana kalendarskog ljeta, može prići spomeniku i dodirnuti ga. Ostalih dana u godini se može posmatrati samo izdaleka.

Uz savremeno obožavanje Stounhendža ide i ograničenje koje je utvrdila komisija koja o njemu vodi računa: na sinoćnju proslavu je bilo dozvoljeno donijeti samo četiri konzerve piva ili bocu vina – po čovjeku.