Izbori u SAD odrzavaju se prvog utorka u novembru od 1845. godine, kada je Kongres donio odluku o jedinstvenom datumu njihovog odrzavanja

Izbori u SAD odrzavaju se prvog utorka u novembru od 1845. godine, kada je Kongres donio odluku o jedinstvenom datumu njihovog odrzavanja. Glavni razlog zasto je kao datum odrzavanja u SAD izbran bas prvi utorak u novembru jeste zapravo okupljanje kongresmena, kaze Don Rici, istoricar Senata.

“Kongresmeni su zeljeli da budu u svojim maticnim saveznim drzavama kako bi glasali, a tada je konstitutivna sjednica bila u Vasingtonu prvog ponedjeljka u decembru”, rekao je Rici. Kako je tada putovanje, posebno iz zapadnih drzava, trajalo mnogo duze, poslanicima je bilo potrebno oko mjesec dana da bi stigli do Vasingtona.

Zasto je odluka pala bas na utorak vjerovatno lezi u cinjenici sto je taj dan u nedjelji bio najpogodniji. Petak ili ponedjeljak su dani kraja, odnosno pocetka radne nedjelje, kada se poslovi ili pocinju ili zavrsavaju. Subota i nedjelja bili su dani predvidjeni za vjerske sluzbe, kaze istoricar. “Dan u sredini nedjelje nije ometao poslovanje i obavljanje vjerskih sluzbi”, kaze Rici.

Prvi predsjednik SAD, Dzordz Vasington izabran je 1789.godine. Od kako se, u poslednjih vise od vijek i po, u Bijeloj kuci smjenjuju predsjednici iz redova dvije glavne stranke demokrate su imale 11 a republikanci 19 predsjednika.

Prvi su u Bijeloj kuci proveli ukupno 64, a drugi 90 godina. Republikanci su se najduze zadrzali na vlasti 24 godine, od 1861, kada je za predsjednika izabran Abraham Linkoln, do 1885. kada je Cestera Artura prazio demokratski protivkandidat.

Demokrate su najduze neprekidno vladali 20 godina – Frenklin Ruzvelt bio je predsjednik od 1933. do 1945, a naslijedio ga je Truman, od 1945. do 1953.godine.

U poslednjih pola vijeka bilo je sest republikanskih i cetiri predsjednika iz redova Demokratske stranke.

Rekord u duzini predsjednikovanja drze republikanci – Ronald Regan i Dzordz Bus stariji bili su na vlasti, jedan za drugim, ukupno 12 godina. Regan je bio poslednji republikanski predsjednik koji je osvojio drugi mandat, pobijedivsi na izborima 1985.godine. Od demokrata poslednji je na mjestu predsjednika bio Bil Klinton koji je za predsjednika biran dva puta, 1993. i 1997.

Od svih americkih predsjednika samo je jedan, Ricard Nikson, podnio ostavku. Cetvorica izabranih predsjednika umrla su na toj funkciji, a cetvorica su ubijena.

Ako nakon danasnjih izbora za predsjednika bude izabran Dzordz Bus postace 14. predsjednik SAD koji je osvojio drugi mandat. Dzon Keri bi u slucaju da pobijedi postao 44. predsjednik SAD i 12 iz redova demokrata.