Antička Troja, poprište legendarnog Trojanskog rata, i dalje je meta arheologa i istraživača, a dokaz za to je odluka jedne nemačke ekipe stručnjaka da uskoro započne nova iskopavanja u potrazi za tim mestom.

"Nastavićemo rad u ovoj godini iako je naš poduhvat, zbog nedostatka para, bio pod znakom pitanja", izjavio je vođa ekspedicije, Ernst Pernicka, profesor Univerziteta u Tibingenu.

Nemci su i pre dve decenije tragali za Trojom, ali je posao prekinut zbog nedostatka para i neisplaćenog duga pristiglog na račun Nemačke istraživačke zajednice prenele su zapadne novinske agencije.

Novo u predstojećem poduhvatu biće korišćenje laserske tehnologije što će, veruju stručnjaci, omogućiti da lokacija Troje i njena okolina budu snimljeni bolje i preciznije nego ikad.

Lasersko snimanje, koje će biti obavljeno iz vazduha, trebalo bi da da sliku više slojeva uglavnom nepristupačnog terena, prekrivenog bujnom vegetacijom.

Profesor Pernicka se nada da će tako dobijeni podaci omogućiti da se napravi vrlo precizan virtuelan model nekadašnjeg izgleda Troje, koja se nalazila na severozapadu današnje Turske, blizu ulaza u Dardanele.

Prva iskopavanja na brdu Hisarlik, pod kojim je, navodno, bila Troja, sagrađena nekoliko vekova pre nove ere, započeo je Britanac Frank Kalvert, 60-ih godina 19. veka.

Mnogo značajniji je bio poduhvat Nemca Hajnriha Šlimana koji je, radeći od 1871. do 1890. godine otkopao, kako se tvrdilo, prve ostatke nekadašnjeg grada, opevanog i u Homerovoj "Ilijadi".

Njegov najznačajniji rezultat je bilo otkriće takozvanog Prijamovog blaga, ali su se kasnije pojavile tvrdnje da je reč o zlatu i draguljima koji su, možda, i hiljadu godina stariji od Prijama, vladara Troje u vreme Trojanskog rata.

Pre tri godine preminuli arheolog Manfred Kofman iz Tibingena je, vršeći iskopavanja od 1988. godine došao do mnogobrojnih otkrića na osnovu kojih je bitno izmenjena dotadašnja predstava o istorijatu Troje.

Od 1998. godine, Troja je uvrštena na listu svetske baštine pod zaštitom Uneska.

Tanjug