Buve – artisti u cirkusu

by | okt 19, 2008 | Svaštara | 0 comments

Desna podlaktica Štefani Štajnberger prekrivena je sitnim crvenim tačkicama, koje podsečaju na letnju alergiju. Međutim, osip nije izazvalo sunce, već buve.

Ova dvadesetčetvorogodišnja devojka radi u poslednjem buvljem cirkusu u Zapadnoj Evropi i izlaže se redovno i potpuno dobrovoljno ujedima ovih insekata.

"Pošto sada nemamo bolju alternativu", objašnjava direktor cirkusa Peter Mates, "moramo da ih hranimo na ovaj način."

Verovatno je izdržavanje ovih parazita jeedan od razloga što danas u Evropi postiji još samo jedan ovakav cirkus.

Svaka tri sata Štefani Štajnberger podigne noge i pusti na njih osam ženki mačijih buva. Posle jednog sata krvopije su site i odlaze. Ona kaže da svrab izaziva sekret koji buve ispuštaju dok sisaju krv. Čim one odu, svrab prestaje.

Osam krvožednih "damica" stanuje u maloj drvenoj kutiji. Mužjaci nisu pogodni za rad u cirkusu, pošto su suviše mali.

Peter mates je oko njihovioh tankih vratova obmotao pozlaćene žice.

"Kada insektu jednom stavimo žicu, više je nikada ne skidamo", kaže Mates.

Buva do kraja života vezana žicom vuče kočije ili se vrti na maloj vrtešci. To zvuči veoma surovo, ali Mates, čiji je otac počeo da vodi ovaj cirkus, tvrdi da insekti ne osečaju bol i da im je dobro sve dok imaju šta da jedu i dok im je toplo.

Upravo to je presudno za njihovu uspešnu dresuru-da se osečaju prijatno.

"Za različite artističke tačke potrebne su nam buve koje trče i oner koje skaču, tzv. Trkači i skakači. Posmatramo novopridošle, a onda radimo uz pomoć toplote i mraka", objašnjava Mates.

Tek kada je buvama dovoljno toplo, one počinju da se kreću i da izvode artističke tačke.

Posle toga Kristijan Štajnberger vraće buve u kutiju što one doživljavaju kao nagradu. Na taj način može da se utiče na njihovi aktivnost. Na primer, ako snažni Avgust odbija da okreće mali disk od stiropora, dovoljno je da Kristijan dune na njega. Čim oseti toplotu buva tri milimetra radi upravo ono što se od nje očekuje. Ovo mogu da izvedu samo buve iz grupe trkača.

Drugi trik je rezervisan za skakače. Basti Floštgajer, što se već po imenu može zaključiti, nastupa kao fudbaler i izvodi i poogađa jedanaesterce jedan za drugim. Krotitelj Štajnberger prvo buvom ovlaš dodiruje sto, zatim je stavlja na lopticu od stiropora, koju insekt pridržava zadnjim nožicama. Posle kratkog vremena lopta završava u mreži. Ono što izgleda kao elegantan šut, zapravo je prirodan refleks.

Mihael Apel, direktor Muzeja čoveka i prirode u Minhenu predpostavlja: "Postoje dve stvari u kojima je buva pravi majstor-pridržavanje i skakenje. Kada ima čvrsto tlo pod nogama, ona se čvrsto drži za njega, a kada se oseti neprijatno, teži da odskoči."

"Jednom smo imali ovu tačku", kaže Robert Birk, koji radi u cirkusu već više od 10 godina, "udarac je tako žestok sa se loptica od stiropora deformiše."

Birk je fasciniran snagom ovih bubica: "Jedna buva teži oko jednog miligrama, a naše kočije su teške pet grama. Prema tome jedna mala krvopija može da pomeri 5000 puta veću težinu od sopstvene."

Apel kaže da su sićušna živa bića u načelu mnogo snažnija nego krupna. Upravo čvrsti spoljašnji skelet omogućava insektima da izdrže opterećenje nesrazmerno njihovoj težini.

Uoći Oktoberfesta 2005. godine uginuo je ceo tim, pa je direktor morao da raspiše konkurs za nabavku novih buva.

Blic

0 Comments

Submit a Comment