Pre pojave zapadnjačke pop i rok muzike a zatim novokomponovanog melosa i turbo folka, SFRJ je imala i veoma popularan "meksički" period, tokom kojeg su domaći pevači obučeni kao marijači pevali o Mama Huaniti, Gvadalahari, sombrerima i borbi seljaka sa veleposednicima u dalekom Meksiku.

Junaci ove "sombrero" ere iz 1950-ih i 1960-ih godina bili su Nikola Karović, Slavko Perović, Ljubomir Milić, Miroslava Mrđa, Ana Milosavljević, Nevenka Arsova, grupe "TiViDi", "Tenori" i "Paloma", kao i Nikica Kalođera sa svojim "Meksikanskim orkestrom".

Ovu gotovo zaboravljenu epohu jugoslovenske popularne muzike nastoji da rasvetli Miha Macini, svestrani slovenački pisac, koji se pored pisanja priča, romana, scenarija i priručnika za kompjutere bavi i skupljanjem starih ploča. Preko tog hobija je, kako kaže, i saznao za fenomen "jugomeksičke" muzike, koji obrađuje na svom sajtu www.mihamazzini.com.

"Odem tamo gde prodaju vinilke i ponekad vidim takav omot da ne mogu da poverujem", rekao je Macini agenciji Beta. "U Ljubljani sam tako video omot na kome je brkati tip sa sombrerom – bio je to jedan od ‘jugomeksičkih’ pevača iz 1950-ih, kojih je tada bilo mnogo".

Macini kaže da priča o "jugomeksikancima" počinje 1948. godine, u vreme rezolucije Informbiroa i Titovog "ne" Staljinu. Do tog prelomnog istorijskog trenutka, na jugoslovenskim radio stanicama puštana je ruska muzika, a u bioskopima su prikazivani ruski filmovi.

"Jugoslavija tada nije bila u mnogo dobrim odnosima sa Zapadom, a onda se dogodilo da su se njeni odnosi sa Sovjetskim Savezom pogoršali. I onda se javio problem: ako se otcepiš i od jednih i od drugih, koji ćeš film u bioskop da staviš? Pa je Moša Pijade došao na ideju: uvoziti meksičke filmove", izjavio je Macini.

Na sajtu Barikada.com, u odeljku posvećenom "jugomeksikancima", precizira se da je "glorifikacija ustanaka seljaka protiv veleposednika kao jedna vrsta klasne borbe" u tim filmovima odgovarala vladajućoj komunističkoj ideologiji SFRJ, iako "vođe meksikanskih filmskih ustanaka nisu spominjali Marksa, Lenjina i njima slične".

Meksički filmovi postali su veoma popularni, pa su jugoslovenski pevači, kako kaže Miha Macini, "išli u bioskop da gledaju te filmove, slušali u njima muziku i počeli sami da pišu na španskom – onako kako su ga čuli. Čak su sebi pravili i meksičku odeću!"

Poznati hrvatski kompozitor Nikica Kalođera započeo je karijeru osnivanjem sopstvenog meksikanskog orkestra, a 1958. godine pojavile su se prve prave "jugomeksičke zvezde" – trio "TiViDi", sa hit pesmama "Mama Huanita", "Vedro nebo", "Cucurrucucu Paloma", "Četiri staze" i "Sombrero", koji je napisao Kalođera.

U to vreme, kada gramofona u SFRJ nije bilo mnogo, "TiViDi" su uspeli da prodaju 50.000 primeraka ploča, navodi se na www.barikada.com.

Nikola Karović iz Crne Gore, legendarni Titov lični pevač i takođe Ginisov rekorder po broju stranih predsednika pred kojima je nastupao, izgradio je karijeru upravo na izvođenju meksikanskih pesama, a tokom 1960-ih "Diskos" iz Aleksandrovca je počeo masovno da izdaje ploče "jugomeksikanaca" poput Ljubomira Milića, Nikole Karovića i drugih.

Macini je sakupio njihove singlice i omote postavio na sajt, uz komentare na slovenačkom i engleskom jeziku. Kada uđe na sajt, posetioca dočeka omot singla "Razvod braka/Balada o tužnom životu", u izvođenju "Milić Ljubomira i ‘Palome’. Milić je obučen kao marijač, nosi sombrero i tanke brkove, a kao ilustracija su priložene obe pesme u MP3 formatu, kao i tekst za "Razvod braka".

"Jugomeksička muzika je postala toliko popularna da ju je tek tokom 1960-ih ubila muzika sa Zapada. Javio se sukob generacija, i stariji su poručivali: ‘šta će nam ta zapadna sr*** kad imamo našu, meksičku muziku!’, kaže Macini i dodaje, uz smeh, da je to bio "prvi signal da će se Jugoslavija raspasti."

"Makedonija, Srbija i ruralni deo Hrvatske ozbiljno su shvatili tu muziku, pa je čak i tada popularni Ivo Robić, koji je imitirao Frenka Sinatru, morao na ploču staviti meksičke pesme. Jedino se nije meksikanizirala Slovenija. Tamo se kao odgovor javila kantri manija – sa kantri pevačima koji nose plastične šešire."

Macini kaže da je napisao scenario za film pod nazivom "Paloma negra" koji će se baviti fenomenom "jugomeksičke muzike". "Iz toga će se verovatno roditi moj sledeći roman", dodao je.

Beta