Algordanza, mala kompanija sa sjedištem u planinama na jugozapadu Švajcarske, koristi pepeo umrlih ljudi kao trajnu uspomenu za njihove najbliže i najdraže.

"Neki ljudi smatraju da im pomaže odlazak na groblje i ostavljaju poklone na groblju", kazao je predsjednik Algordanze Veit Brimer. "Ima nekih ljudi koji, iz različitih razloga, ne žele da imaju ovakve oproštaje. Zapanjujuće je da su ovo uglavnom hrišćani. Oni kažu:'Zašto bih govorio zbogom? Svejedno ću vidjeti mog muža u raju za 15 godina'", kazao je Brimer u svojoj kancelariji iz koje se vide okolne planine.

Tehnologija za pravljenje vještačkih dijamanata prvo je počela u General electricu 1950-ih. Priroda se odslikava tako što se ugljenik izlaže velikom pritisku i temperaturi.

Algordanza – što znači "uspomena" na lokalnom romanškom jeziku, koji se govori u nekim švajcarskim kantonima Grisonsa – jedna je od šačice kompanija koje nude vještačke dijamante koji su se pojavili sa razvojem novih tehnologija.

Američka LifeGem i britanska firma Phoenix Diamonds, na primjer, takođe nude dijamante napravljene od kose koja sadrži više ugljenika nego pepeo, što zanči da nakit može da se napravi od kose žive osobe ili od kose nekog ko je radije sahranjen nego kremiran. LifeGem, takođe, nudi dijamante napravljene od mrtvih pacova.

"Neki ljudi kažu da je to velika čast i uspomena", kazala je Laura Simanton iz Gemološkog instituta Amerike (GIA). "Izvjesno je da tehnologija napreduje."

Sintetički dijamanti postali su toliko uobičajeni da GIA sada skalira njihov kvalitet, tako da kupci mogu da procijene šta dobijaju u poređenju sa prirodnim dijamantima.

Džon Kordova, potpredsjednik Robins Bros, firme koja se bavi prodajom vjereničkog prstenja sa sjedištem u Kaliforniji, kazao je da su sintetički dijamanti "generalno malo manje jeftiniji" od prirodnih, ali to sve zavisi od svakog pojedinačnog kamena.

GIA urezuje riječ "sintetički" i prijavljuje broj vještačkih dijamanata kojima daje ocjene.

Brimer iz Algodrante prvi put je vidio poslovnu šansu u dijamantima "uspomenama" nakon sastanka sa ruskih hemičarem, koji je objasnio kako se dijamanti mogu napraviti u laboratoriji.

Prvo su Birmer, koji je radio posao u vezi sa informacionom tehnologijom, i njegov partner Rinaldo Vili mislili da će im klijentela biti uglavnom mladi, ali bili su iznenađeni činjenicom da su "u stvari sve mušterije bile iz svih životnih doba".

Bobi Truman – iz Nelson službe za sahrane iz Arkanzasa, koji nudi dijamante i klijentima koji žele sahranu i kremiranje – odlučio je da LifeGem napravi dijamant od njegove i kose članova njegove porodice.

"Moja porodica će čuvati ovaj dijamant generacijama i očekujem da će i ostale porodice željeti da urade isto", kazao je Truman.

Algodranza 40 odsto posla obavlja u Japanu, svom najvećem tržištu, gdje je kremacija veoma česta zbog nedostatka zemljišta.

Mnogi klijenti iz Evrope putuju u Švajcarsku kako bi ispratili preminule na svom posljednjem putovanju i upoznali ljude koji će pretvoriti pepeo u dijamant.

Često se dijamanti koriste kao privjesak za ogrlice, koje ožalošćeni tada nose kako bi održali blizak kontakt sa voljenima. Ali, neke mušterije imaju drugačije planove.

Jedna udovica, kazao je Brimer, nosila je muževljev dijamant u torbi. Drugi su stavili dijamante na omiljeni sto preminulog u lokalnom pabu.

Brimer kaže da ovi dijamanti nijesu svima privlačni i zapanjen je Algordanzinim uspjehom – nije dao brojke o broju prodatih komada, ali je kazao da je prva četvrtina 2008. godine – posljednji detalji koji su javno dostupni – bila do sada najuspješniji tromjesečni period.

Tokom svoje prve godine, 2004, kompanija je prodala samo jedan dijamant. Ovih dana prave oko 60 dijamanata mjesečno, što Brimer pripisuje preporukama korisnika i medijskom izvještavanju jer se Algordanza ne reklamira.

Za svaki dijamant potrebno je od tri nedjelje do tri mjeseca da se naprave, kazao je Nesimi Oner, hemičar u jednoj od laboratorija Algordanze.

Zbog toga što je samo dva odsto pepela ljudskog tijela ugljenik, koji treba pročistiti, najveća veličina dijamanta koju nudi Algordanza je jedan karat koji košta 13,328 eura.

"Hemija je laka", kazao je Oner. "Ono što je interesantno za mene je kako proizvesti veći dijamant."

Sem Kejdž

Reuters