Oba Bušova aviona su potpuno identična i uvek lete zajedno – drugi igra ulogu rezervnog predsednikovog lajnera za slučaj nepredviđenih okolnosti. Putin je najpre leteo Jeljcinovim avionom, a onda je dobio svoj
Za američkog predsednika napravljena su dva specijalna aviona, belo-plava „binga" sa serijskim brojevima SAM-28000 i SAM 29000, takozvanim „letećom Belom kućom". Er Fors Uan – avion je kojim sada leti predsednik SAD. Avion bez dolivanja goriva može da obleti polovinu zemaljske kugle, a može i da se tankuje usput u vazduhu. Tako da je teoretski avion u stanju da u vazduhu bez prizemljenja provede nekoliko dana. U avionu su ugrađene sprave koje mogu da omanu radare i rakete protivnika, a letilica je zaštićena od elektromagnetska zračenja.
Napravljeni 1990. godine, oba aviona su potpuno identična i uvek lete zajedno – drugi igra ulogu rezervnog predsednikovog lajnera za slučaj nepredviđenih okolnosti.
Boravišni prostor pre podseća na skup hotel ili ofis, nego na salon aviona. Posebna odlika su mehanizmi za spasavanje na svim sedištima. Super-avion ima korisnu površinu od 360 metara kvadratnih u kojem su razmešteni kabinet šefa države, spavaće sobe za Buša i prvu damu, konferencijska sala, radni kabinet za najbliže saradnike. Pored lične spavaće sobe Buša, kupatila, sale za treninge i kabinet, u avionu je i sala za sastanke, koja se takođe koristi za predsedničku trpezariju. Bušovi saradnici takođe imaju lične apartmane. Jela za sve koji se nalaze u avionu spremaju se u dve kuhinje.
Sanitetski deo je opremljen kao najsavremenija operaciona sala. Ima sve što je neophodno za pružanje prve pomoći, kao i za ozbiljno lečenje. U avionu komforno mogu putovati 70 putnika i 26 članova posade. Opremljen je sa 85 telefona, 19 televizora. Naravno, ima i prostor za prtljag i drugi teret. Takođe, kao i kod običnog „boinga 747", Bušov avion ima tri nivoa.
A avion kojim leti Vladimir Putin? Doskorašnji predsednik Rusije – sada premijer – na samom početku svoje predsedničke aktivnosti leteo je avionom „IL-96-300", nasleđenim od Borisa Jeljcina, svog prethodnika na mestu šefa države.
O tom Jeljcinovom avionu, koji je napravljen 1996. godine u Voronježkim zavodima, svojevremeno se govorilo kao o čudu tehnike. Dovoljno je reći da je njegov salon bio na dve etaže – sa dve spavaće sobe, kupatilima, salom za sastanke, sobom za odmor i takođe kabinetom za reanimaciju. Avion je ukrašavan u Holandiji, a salon opreman u Švajcarskoj i sve to je koštalo 35 do 40 miliona dolara.
Ukupna vrednost „IL-96-300" (domet leta 12.000 kilometara leta, dužina letilice 55 metara i težina 230 tona), koji se smatra najskupljim od svih ruskih aviolajnera, dostiže 300 miliona dolara. I Jeljcinov avion je dospeo na Internet, što je izazvalo priličan skandal.
Međutim, taj avion Putin odavno koristi kao rezervni, u slučaju da se nešto desi glavnom „IL-96-300", koji je Vladimir Putin naručio 2001. godine. Taj avion je snabdeven najnovijim sistemom specijalnih veza, telekomunikacijama i navigacijama. Enterijer je oformljen kao radni kabinet u kojem predsednik radi za vreme letova. Avion ima savremene kompjutere s neophodnom bankom podataka. Putinov „IL-96" košta oko 40 miliona dolara.
Putinov „IL" je u odnosu na Jeljcinov „bogatiji". Umesto jednog, u njemu ima tri bara. Radni kabinet predsednika je omanji, oko devet kvadrata, ali je soba za odmor veća. Sanitarije su skuplje. A unutrašnje udešavanje je – kompletno domaće proizvodnje. S obzirom na to da je Putin utreniran nije se išlo na opremanje specijalne prostorije za održavanje kondicije.
Da li je na Putinovom avionu ugrađena kapsula za spasavanje, koju, kako se govori, ima avion američkog predsednika? „Može se reći da mi ne kopiramo američka iskustva. Međutim, sve što je neophodno za siguran let i bezbednost postoji", odgovorila je nadležna osoba na znatiželju ruskog reportera.
ZA DAN 1,2 MILIONA DOLARA
Jedan dan leta Putinovog aviona na međunarodnoj turi košta 1,2 miliona dolara, računajući sve troškove, uključujući i one za telohranitelje. Ili, drugim rečima, godišnji rashodi na ovaj skupi avion su oko 12 miliona dolara. Što je više nego što je trošio Jeljcin.
BUŠOVI APARTMANI
Pre nekoliko godina izbio je skandal kada je informacija o sistemu protivraketne odbrane „aviona broj jedan" bila stavljena na sajt jedne od baza Oružanih snaga SAD. Takođe, na Internetu je bio objavljen detaljan plan salona „leteće Bele kuće" i pokazana mesta koja zauzima predsednikovo obezbeđenje. Pored toga, na veb-sajtu je takođe bilo pokazano gde je bolje postaviti snajpere krupnokalibarske puške da bi digli u vazduh rezervoare s kiseonikom, koji se nalaze u sanitetskom delu aviona. Srećom, Bušov avion niko nije digao u vazduh. Ali su mere bezbednosti koje se preduzimaju – bez presedana. Na primer, avion prilikom uzletanja uvek se naginje levim bokom prema zgradama i ljudima, da bi od mogućeg terorističkog napada bio zaštićen desni bok, gde se nalaze Bušovi apartmani.
NE RAZMIŠLJA SE O UŠTEDI
Malo koji predsednik će dozvoliti sebi takvu „raskoš„ da leti na redovnim linijama. Takvih slučajeva u istoriji je vrlo malo, kao na primer kada je nedavno u posetu Moskvi doputovao gruzijski predsednik Sakašvili, čime je budžetu svoje zemlje uštedeo 100.000 dolara. I bivši premijer Velike Britanije Toni Bler znao je da sedne u obični avion, kada je sa porodicom leteo na odmor. Svi ostali svetski lideri daju prednost ličnim avionima. I to ne običnim, već „u zlatu". Ili, u krajnjem slučaju, „s pozlatom".
Glas Javnosti







0 Comments