U današnje vrijeme malo ko mari za hronobiološke probleme. Ipak, organizam sve pamti i kad-tad će uzvratiti.
Sljedeći put kad budete ostali na poslu do kasnih sati, ili gledali TV u dva ujutro, ili provjeravali mejl ili stanje na bankovnom računu preko interneta u ponoć – znajte da, možda, plaćate veću cijenu nego što mislite! Naime, u tim trenucima ne pitate svoje tijelo može li da se adaptira na potrebe i zahtjeve preopterećenog životnog stila.
Moderni ideal preduzetnika koji radi, kupuje i aktivan je 24 sata dnevno može da izgleda dobro u svijetu profesionalizma, ali nova istraživanja pokazuju da ometanje prirodnog dnevnog ritma tijela sa sobom nosi ozbiljne rizike za psihičko, mentalno, pa i emotivno zdravlje. Premorenost se povremeno može sebi dopustiti, ali konstantni prekovremeni rad ili promjene satnice mogu da izazovu dugoročne poremećaje sna, gastrointestinalne poremećaje, pa čak i kardiovaskularne bolesti.
Studija Centra za hronobiologiju na Univerzitetu Surej otkrila je da promjene radne satnice stvara tempiranu bombu za zdravlje. Prema posljednjim proračunima, oko 3,5 miliona Britanaca radi regularno noćnu smjenu, ali milioni više rade prekovremeno.
– Troškovi za zdravlje naroda zbog rada preko vremena i u neskladu sa biološkim satom, nemjerljivi su – tvrdi dr Santa Radžaratnam, koautor studije s profesorom Džozefin Erendt.
– Znamo da to kratkoročno utiče na probleme sa snom i želucem, kao i na socijalne veze. Rođaci i porodica, takođe, pate zbog prekovremenog rada njihovih bližnjih, a u Japanu su zabilježeni i slučajevi smrti od preforsiranja koji su završili milionskom odštetom izborenom na sudu – objašnajva dr Santa Radžaratnam.
Ipak, ako ste prinuđeni da radite noćne smjene treba da se pridržavate nekih prvila. Bilo bi dobro da konzumirate niskokalorične namirnice, vježbate (fizički umor proizlazi iz psihičkog, a ne obratno), izlažete se svjetlu dana – jer manjak svjetla vodi depresiji, padu koncentracije, umoru i gubitku pamćenja.
Iako danas veliki broj ljudi jureći za novcem ne vodi računa o hronobiološkim problemima, ipak je bitno paziti na stanje tijela, kao i mentalno zdravlje, ako želite da vam produktivnost ostane na visini. Budući da je svako sebi najbolji ljekar, u doba ovih nesnosnih vrućina, učinite nešto za sebe prije nego što bude prekasno.
|
IZ SATA U SAT Po učenju drevnih Kineza, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i noći, Janga i Jina, utiče na biološke procese. Po njima, svaki ljudski organ u različito vrijeme ponaša se drukčije. 1 sat U ovo doba radna sposobnost je na minimumu. Poslije ponoći tako drastično opada pažnja da i najbolji radnici čine vrlo glupe greške. 2 sata U to vrijeme događa se najveći broj saobraćajnih nesreća. Vozači sporije zapažaju i reaguju. 3 sata Između 2 i 3 sata čovjek je sposoban samo za spavanje. Depresivne su osobe u to vrijeme budne (najveći broj samoubistava događa se u to doba). 4 sata U organizmu dolazi do pomaka energije (baterije su napunjene tokom noći). Većina smrtnih presuda izvršava se u to vrijeme. Mnogo djece rađa se baš oko 4 sata ujutro. 5 sati Proizvodnja testosterona je maksimalna. Kora nadbubrežne žlijezde proizvodi kortizon u koncentraciji šest puta većoj od normale. 6 sati Povišena koncentracija kortizona djeluje na tijelo kao budilnik, podstiče se metabolizam. Sada je pravo vrijeme za buđenje. 7 sati Prelaz iz svijeta snova u realnost. 8 sati Najpovoljnije vrijeme za ljubav, jer je organizam pun hormona, ali većina ljudi je na radnom mjestu i još nije spremna za novi radni dan. Reumatičari u to vrijeme intenzivno osjećaju svoje tegobe. 9 sati Najbolje vrijeme za parenteralnu terapiju, jer se u to vrijeme događa najmanje propratnih pojava, kao što su groznica i otok. 10 sati Tjelesna temperatura i radna sposobnost dosežu maksimum. Kratkotrajno "namjensko" pamćenje vrlo dobro funkcioniše. 11 sati Duhovne sposobnosti dostižu maksimum. Izražena je sposobnost ekstremno brzog računanja. Sposobnost učenja najveća je od 9 do 12 sati i od 16.30 do 18 sati. 12 sati Količina izlučene želučane kiseline raste i javlja se potreba za odmorom. 13 sati Radna sposobnost opada za 20 odsto. Svi organi "drijemaju", samo žučni aparat radi. 14 sati Krvni pritisak i nivo hormona u krvi opadaju. Osjećaj umora javlja se ravnomjerno, svaka 4 sata (u 10, 14 i u 18). Za savladavanje umora preporučuje se drijemanje 10-15 minuta. U to vrijeme naš organizam je najmanje osjetljiv na bol (to je vrijeme za stomatološke i hirurške intervencije). 15 sati U organizmu se budi novi radni elan i približavamo se novom maksimumu radnih sposobnosti, koji je niži od prvog, prijepodnevnog. 16 sati Krvni pritisak i krvotok su optimalni. Najbolji sportski rezultati postižu se u to vrijeme (to je najbolje vrijeme za trening sportista). 17 sati To je vrijeme popodnevnog maksimuma. Osjeća se porast vitalne snage, volumena srca i potrošnje kiseonika. Kosa i nokti u to vrijeme najviše rastu, a bubrezi rade punim kapacitetom. 18 sati Vrijeme introverzije u fizičkom i psihičkom smislu. Čovjek se povlači u sebe, čezne za razgovorom, porodicom, društvom, određenom pasivnošću. 19 sati Snižava se krvni pritisak i usporava puls. Preparati koji djeluju na centralni nervni sistem imaju najveći učinak. 20 sati U to vrijeme obično se sjedi ispred TV ekrana i događaju se dvije promjene u organizmu: količina masti u jetri smanjuje se i venozna krv jače struji prema srcu. 21 sat Organi za varenje počinju noćno mirovanje. Pogrešno je okupljanje oko stola punog hrane, jer će sistem za varenje primiti hranu, a svariće je tek idućeg jutra, što znači da će nekoliko sati biti pod opterećenjem. 22 sata U to vrijeme radna sposobnost opada, povećava se broj leukocita u krvi (organizam sam sebe liječi). Poslije 22 sata, pušači ne bi trebali da puše do jutra, jer se u to vrijeme nikotin mnogo teže razgrađuje u organizmu. 23 sata Metabolizam, krvni pritisak, puls i tjelesna temperatura su na minimumu. 24 sata Strah od usamljenosti i smrti se pojačava. Naša koža noću se brzo obnavlja. Preuzeto iz Republike |
0 Comments