Piše: Čajo
Tema o branama na Moraci nije nova. O tome se govori vec godinama. Medjutim, najnovija diskusija je bitno razlicita. Vlasti su ovaj put krenule odlucno, i utisak je da ovog puta nemaju namjeru odustati. Nezavisno od toga, mislim da je, zbog javnosti, vazno postaviti odredjena pitanja. Prvo i osnovno je: Sta je stvarna dobit od HE Moraca? I cija?
Na osnovu onog sto se moze saznati iz sajta o He Moraca (www.he-moraca.me/) jasno je da se vlast oprijedilala za BOT (Build, Operate, Transfer) model. Taj model djeluje, na prvi pogled, atraktivno. Investitor ulaze kapital i tehnologiju, koristi izgradjeni objekat odredjeni broj godina kako bi vratio ulozeni capital i nesto zaradio, a zatim se objekat predaje u vlasnistvo drzave. Drzava ne ulaze nista, a dobija gotovu infrastrukturu.
Ipak, nije sve tako dobro kao sto izgleda na prvi pogled. Investitori cesto, narocito kada ulazu u slabo razvijene zemlje, zahtijavuju od drzave domacina da ulozi odredjeni ｋapital kako bi na taj nacin dobila ili ojacala politicku podrsku za projekat. Drzave domacini cesto pristaju na to, iako im to ucesce ne daje prakticno nikakvu kontrolu nad projektom. Zato ne iznenadjuje da se pojavio iznos od 118 miliona eura koje u HE Moraca treba da ulozi Crna Gora, od ukupnog iznosa od 543 miliona dolara. To znaci da bi ucesce Crne Gore bilo nesto preko 25%. Treba biti jasno da ulaganjem tih 25% nece znaciti da ce Crna Gora imati kontrolu nad branama. Branama ce upravljati onaj ko ulozi vecinski kapital.
Veliki projekti, kao sto su hidrocentrale, nose brojne rizike. Ovakvi projekti cesto nanose veliku stetu prirodi, ukljucujuci biljni i zivotinjslki svijet. Posebne probleme donosi lokalnom stanovnistvu, koje se mora iseliti sa vjekovnih ognjista, ostaviti za sobom imanja u koja su generacije ulagale, kuce, groblja. Investitor obicno ne zeli da se bavi tim problemima i prebacuje ih na drzavu domacina. Naravno, drzava je po zakonu duzna da naknadi eksproprisanu imovinu. Zato cudi odgovor koji se moze naci na sajtu www.he-moraca.me/ da ce drzava preuzeti obavezu naknade jer gradjani Gornje Morace to zahtijevaju. Da to gradajani ne zahtihjevaju, da li to znaci da bi drzava obavezu placanja naknade prebacila na investoitora? Pa valjda je jasno da investitor nema obavezu placanja onima kojima budu eksproprisana imanja i kuce, jer eksproprijaciju ne sprovodi investitor, nego drzava.
Poseban problem jeste stanje u kojem ce se predati objekat nakon isteka koncesije. Glavni cilj investitora jesete profit, tako da on nema poseban interes da objekat preda drzavi u besprekornom stanju nakon isteka koncesije. Normalno je da ugovor predvidja predaju objekta u ispravnom stanju.i. Ali, niko ne moze garantovati da ce koncesionar uopste postojati kroz 30 godina, a kamoli da li ce i u kojoj mjeri ispostovati obaveze iz ugovora. U svakom slucaju, veoma je vjerovatno da bi brane zahtijevale znacajna ulaganja od strane drzave nakon sto budu predate u njeno vlasnistvo.
Dakle, u BOT-u se, u stvari, ne dobija nista besplatno. Najprije treba uloziti znacajna sredstva. I laici znaju da iznos od 118 eura danas nece imati istu vrijednost kao kroz 30 godina. Uprkos tom znacajnom ulaganju, Crna Gora nece imati kontrolu nad projektom. Na kraju kada brane budu predate Crnoj Gori, drzavu ce cekati novo ulaganje.
Osim ovih problema finansijskog karaktera, treba reci da se pozitivne strane BOT-a mnogo jasnije vide kada se ulaze, recimo, u puteve, aerodrome, ili u deponije smeca, jer je prakticna korist za drzavu i stanovnistvo nastupa cim se projekat zavrsi: gradjani mogu putovati novoizgradjenim putevima, koristiti aerodrome, problem sa smecem se rjesava. Kada je rijec o izgradnji hidrocentrala, situacija je kvalitativno drugacija. Crna Gora ce moci raspolagati strujom koju proizvodi HE Moraca tek kroz 30 godina. Dotad ce tu struju placati onom cija je HE Moraca – stranoj kompaniji. Ovim se dovodi u pitanje osnovna postavka obradjivaca projekta da se izgradnjom rjesava pitanje elektricne energije. O rjesavanju problema elektricne energije moze se govoriti tek kroz 30 godina, kada brane budu prenesene u vlasnistvo Crne Gore. Osim toga, prakticno je izvjesno da kroz 30 godina nece postojati KAP, koji, navodno, trosi pola ukupne potrosnje struje u Crnoj Gori. Dakle, Crna Gora ce dobiti HE kada vise, vjerovatno, nece ni postojati problem elektricne energije. Ili, barem, ne ovako izrazen kao sto je sada. Kakvo je, onda, to rjesavanje problema struje u Crnoj Gori? Ovu pricu o rjesavanju problema elekticne energije bi svakako bilo lakse prihvatiti ako bi Crna Gora sama gradila HE Moraca.
Najveca realna korist Crne Gore bice usteda na troskovima prenosa, kao i odredjena naknada koju koncesionar bude placao Crnoj Gori po osnovu koncesije. Te su naknade obicno simbolicne. Na drugoj strani, gubi se jedan izuzetni prirodni pejsaz, kanjon Morace, koji cini Crnu Goru prepoznatljivom i znacajno doprinosi njenom imidzu kao zemlje obdarene prirodom. Unistavanje kanjona pratice i druge kolateralne posljedice, kao sto je ugrozavanje Manastira Morace, jednog izuzetno vrijednonog dijela kulturne bastine Crne Gore koji ce se naci na samo dva metra iznad ogromne vodene mase. Stanovnistvo ce morati napustiti svoja vjekovna ognjista, imanja, grobove predaka. Zatim, postoje znacajne posljedice po biljni i zivotinjski svijet, itd. Uz to, Crna Gora ce morati uloziti znacajna sredstva za izmjestanje puteva i gradnju novih, kao i za placanje kompenzacije po osnovu eksproprijacije. Ti troskovi bice pokriveni iznosom od 118 miliona eura kojim Crna Gora treba da pomogme projekat. Samo taj iznos ce, moguce, znacajno premasiti svu dobit koju ce Crna Gora imati po osnovu naknade za koncesiju i usteda po osnovu neplacanja troskova prenosa struje! Pa koji je, onda, zaista interes Crne Gore? Da li je to prava investicija ako ce strani investitor iznijeti mnogo vise novca iz Crne Gore nego sto ce ga unijeti? A po svoj prilici to bi bilo izvjesno. Iz postojecih informacija nije sasvim jasno da li ce Crna Gora raspolagati sa dogovarajucim procentom prozivedene struje. Na tome Crna Gora svakako mora insistirati. Za Crnu Goru bi bilo veoma stetno ako bi ulozila preko 25% ukupno potrebnog kapitala, ako ne bi u istom, ili cak vecem procentu ucestvovala u proizvedenoj struji. To bi za Crnu Goru bila neuporedivo povoljnija varijanta od dobijanja fiksne naknade po osnovu koncesije. Ako bi Crna Gora potpisala ugovor po kojem ne bi imala pravo na barem tih 25% proizvedene struje, to bi se moglo smatrati stetnim ugovorom. Jer, Crna Gora ne bi ulozila samo tih 118 miliona eura: Crna Gora bi u ovaj projekat ulozila i ljepote kanjona Morace, Mrtvice i Male Rijeke, koji znacajno doprinose njenom imidzu kojim se promovise turizam i Crnoj Gori sa sloganom "Wild Beauty". Kako opravdati taj imidz, kada se betonom i vjestackim jezerima ukrote ti kanjoni? Time bi Crna Gora svijetu pokazala kakav ima odnos prema prirodi kojom je obdarila priroda.
Prica o turizmu zasluzuje posebnu paznju. Na sajtu o HE Moraca se iznosi pretpotstavka da bi izgradnju HE Moraca pratio nagli razvoj turizma u rejonu HE Moraca,. Pominje se cifra od 16.000 lezajeva koji bi se, pretpotstavka je, nalazili u hotelima izgradjenim uz HE Moraca. Na sajtu HE Moraca u odjeljku "Ekonomija" pominju se razvoj flasiranja vode, rast agro-biznisa i turisticko-rekreativnih potencijala, izgradnja izvidjackih kampova, formiranje naucno-istrazivackih centara, medjunarodnih naucnih kampova I tome sl. Koliko je ovo nerealno dovoljno govori primjer Pivskog jezera. Gdje se to flasira voda u okolini Pivskog jezera? Gdje je agro-biznis? Gdje su hiljade kreveta? Gdje su izvidjacki kampovi? Naucno-istrazivacki centri? Da li je ikad za ovih trideset godina organizovan ijedan medjunarodni naucni kamp? Ako nista od toga nije uradjeno na Pivskom jezeru, kojom se to analizom doslo da ce sve to biti moguce na vjestackim jezerama u Moraci? Cemu iskustvo, ako se nista iz njega nije naucilo? Kako to da bi turizam bio mnogo razvijeniji na vjestackim jezerima, nego sto je na Skadarskom jezeru? Zasto bi se neko odlucio da uziva u carima prirode na vjestackim jezerima, ako na dohvat ruke postoji Skadarsko jezero, koje je pravi dragulj Crne Gore, a na njem turizam nije razvijen ni priblizno projekcijama na HE Morace? Ako na se HE Moraca planira 16.000 kreveta, koliko bi trebalo da ih ima na Skadarskom jezeru? Gdje su te hiljade kreveta? Naravno, obradjivac moze reci da je to samo projekcija. Jednako se moze reci da je takva projekcija vrijedjanje zdravog razuma. Ako je svaka projekcija o HE Moraca ovakva, neka nam Bog bude u pomoc.
Utisak je da se uslo u ovaj projekat bez dovoljno temeljne analize projekta, njegovih prednosti i nedostataka, alternativni rjesenja. Ulog je suvise veliki da bi se olako donosile odluke. Jer, kad se jednom naprave brane, popravke vise nema. Kljucno pitanje koje se postavlja jeste da li je Crna Gora spremna da plati ovako visoku cijenu za tako malu dobit? Pitanje HE Moraca je veoma vazno i ima dalekosezne posljedice. Od odgovora na to pitanje zavisice mnoge stvari u Crnoj Gori. Ako je strategijski cilj Crne Gore da razvija turizam bazirajuci tu strategiju na prirodnim ljepotama, eko-turizmu i netaknutoj prirodi, onda bi odluka da se gradi HE Moraca znacilo da Crna Gora kida jednu od veoma vaznih grana na kojoj pociva ta strategija, pa i buducnost Crne Gore。 Ostaje nada da u crnogorskoj vladi postoje razumni ljudi koji nece dozvoliti da se donese ovako nerazumna odluka.
Poseban aspekt ove teme jeste nacin donosenja odluke. Veoma je vazno postici konsenzus i ne dijeliti ponovo Crnu Goru, kao sto je to mnogo puta radjeno u proslosti. Kao ilustracija nacina na koji ne treba raditi moze posluziti odluka o nacionalnim simbolima Crne Gore. Posljedice takvog nacina donosenja odluke su jos uvijek veoma stetne za Crnu Goru. Projekat HE Moraca, umjesto da ponovo izaziva konfrontaciju i podjele u Crnoj Gori, treba dati primjer nacina na koji se u Crnoj Gori moze postici konsenzus. U ovaj projekat se ne bi smjelo uci prije nego se postigne barem minimalni konsenzus oko kljucnih stvari. Ako se taj minimalni konsenzus ne moze postici, onda treba pokusati naci kompromis oko najvaznijih rjesenja. Naravno, pretpostavka za ovo je da niko nema interes da pravi podjele u Crnoj Gori i po ovom pitanju. To, svakako, nije i ne moze biti interes Crne Gore.
Odavno na ovim stranicama ne procitah smjesniji tekst koji se svodi na procjenama “iz maloga prsta”.
Argumenti da izvjesni covjek otvara fabriku nozeva, a posto ce ce se tim nozevima ljudi juriti ulicama i jedan drugog klati znaci da tu fabriku ne treba otvarati.
Zamislite analizu koja se zasniva na tvrdnjama” gotovo je izvjesno da KAP nece postojati” Crna Gora će uloziti pare a nece imati nista zauzvrat, a za 30 godina
ce koncesionar predati takav objekat koji ce maltene trebati ponovo graditi. Smijesno da smjesnije ne moze biti. Patetika sa sloganom “Wild Beauty” i napustanjem vjekovnih
ognjista skoro da nije ni vrijedna komentara jer ta ognjista su davno napustena a od silnih turista koji tamo dodju ne zaradi si kutija cigara.
Umjesto se usresrijediti da taj tender za koncesije bude sto precizniji i sto korisniji za Crnu Goru Crnogorci udarili u guslanje i jeftinu patetiku od koje nikad nije bilo i neće biti struje.
Znaci, ne ni popravni za plan, nego ponovo u prvi razred?
Meni sumnje djeluju dovoljno opravdano, a nazalost sve u Crnoj Gori odavno podsjeca na Zivkovo ‘Cudo nevidjeno’. Ostaje nam samo da se nadamo da ce ipak prevladati glas razuma, jer jedina (patriotska) alternativa ovakvom tretiranju prirodne i kulturne bastine jeste teleportacija u neki od paralelnih univerzuma u kom su bitovi tako poslozeni da Crna Gora ima civilizovan narod i odgovornu vlast. Nazalost, dosadasnje iskustvo govori da je druga alternativa realnija od prve.
Beledjijama je sve jasno. One sluze za ostrenje!
Gospodine Beledjija, hvala na komentaru. Meni je nebitno to da glavnu poentu teksta ocigledno nijeste razumjeli. Da podjem od vaseg primjera o fabrici nozeva. Zamislite da strana kompanija dodje kod vas i ponudi da na vasem imanju dje ste imali vinograd, ili sadili krtolu, svejedno, otvori fabriku nozeva i od vas trazi da uplatite 25% kako bi mogao da napravi fabriku. Narednih 30 godina vi se nista ne pitate, niti imate neku korist od fabrike, iako ste ulozili 25% kapitala i svoje imanje, dok vlasnik proizvodi i prodaje nozeve, noseci profit doma. Vama ce dati neku malu kiriju, jer je fabrika na vasoj zemlji. Sva ta kirija je manja od onog sto ste vi ulozili kada je fabrika napravljena. Nakon 30 godina, kada je dobro zaradio, vlasnik fabriku predaje vama u upotrebnom, ali ne bas sjajnom stanju. Da li biste pristali na takvu transakciju?
Jedna od poenti mog teksta jeste da ako Crna Gora ulozi 25% kapitala i svoje rijeke, onda bi trebalo da ima ucesce od 25% (ili vise) u proizvedenoj struji, a ne da dobija godisnju fiksnu naknadu. Tek u tom slucaju bi se moglo govoriti da bi gradnja HE Moraca doprinijela rjesavanju problema struje, makar za tih 25%. Ovako, kako je transakcija predstavljena, Crna Gora ce moci da raspolaze tom strujom tek kroz 30 godina. Sto se tice KAP-a, ne znam koliko vam je ta situacija poznata, ali mogucnost da KAP postoji kroz 30 godina jeste na nivou naucne fantastike. Mnogo je vjerovatnije da ce KAP biti zatvoren kroz pet nego kroz 30 godina. Vlasnici vec duze vrijeme upozoravaju vladu Crne Gore da nece moci dugo da tolerisu gubitke koje KAP proizvodi. Osim toga, tehnologija koju KAP koristi je na nivou muzejskih eksponata i ne vjerujem da se takva tehnologije bilo gdje u Evropi koristi. Moguce negdje u Africi. Naravno, zatvaranje KAP-a bi donijelo velike probleme Crnoj Gori, jer i takav kakav je, KAP predstavlja glavnog izvoznika Crne Gore (mislim oko 50% izvoza Crne Gore je aluminijum). Osim toga, tu radi par hiljada ljudi. Poseban problem za Crnu Goru jeste da je KAP glavni potrosac struje (navodno, oko 50%). Dakle, KAP je ujedno glavni problem zbog kojeg Crna Gora uvozi struju. I taj problem deficita struje se navodi kao glavni argument za izgradnju HE Moraca. Sada, zamislite jednu veoma realnu mogucnost da ce KAP biti zatvoren za pet godina. U medjuvremenu, Crna Gora je donijela odluku da se HE Moraca gradi, a kada se KAP zatvori taj problem deficita vise ne postoji. Osim toga, i kada se HE Moraca sagradi, tom strujom Crna Gora nece raspolagati u narednih 30 godina. Po jednoj teoriji, vec je napravljen sporazum sa Italijom i ta struja ce se iz Crne Gore izvoziti za Italiju podmorskim kablom o cijem se postavljanju proslog ljeta nasa vlada dogovorila sa Berluskonijem. Naravno da ce taj novac od izvoza ici u dzepove vlasniku HE Moraca, dok ce Crna Gora dobijati tu godisnju naknadu za koncesiju. Naravno, ta kompanija bi placala poreze i doprinose Crnoj Gori. Pitanje koje sam, nadao sam se, jasno postavio, jeste koja je stvarna dobit od HE Moraca? Dakle, stvarna dobit nije rjesavanje problema struje, barem ne za narednih 30 godina, vec ce korist Crne Gore biti sto ce ustedjeti na troskovima prenosa struje, koja se dosad uvozila iz Albanije i drugih okolnih zemalja, dobijace naknadu za koncesiju i prihodovati po osnovu poreza i doprinosa. Uz to, Crna Gora ce finansirati HE Moracu sa 25% ucesca u kapitalu. Glavnu korist ce imati strana kompanija koja bude dobila koncesiju. Ulozice 75% kapitala, a imace 100% vlasnistvo za 30 godina i sav profit koji u tom periodu HE Moraca donese. Da li je gradnja HE Moraca na ovakav nacin prihvatljiva za Crnu Goru? Da li je stvarna dobit proporcionalna stvarnom ulaganju? Naravno, o tome mogu postojati razna misljenja. Iznio sam svoj stav i obrazlozio ga. To je i bila svrha mog teksta.
Od vaseg komentara mogu se sloziti samo u vezi patetike. Zelio sam da pojacam efekat price. Mogao sam bez toga. Inace, Wild Beauty je, pretpotstavljam, izraz koji je osmislila neka marketinska agencija za potrebe naseg Ministarstva turizma. Tako, tu primjedbu o patetici biste jednako mogli poslati na tu adresu.
Cestitamo Cajo na preciznoj analizi ovoga “projekta” kojega planiraju da grade potapanjem nekih mjesta i mijenjanju toka rijeke Morace.
Čestitam, Cajo!
Odličan tekst, jasna analiza, jasna poenta, jasan razlog zašto se ovo izlaže…
… valjda nam je stalo do Crne Gore (mjerenje patetike je na trećem mjestu – čestitam i na strpljenju s komentarima)
Pitam se – pored ostaloga – da li je u toku pripreme projekta bilo dovoljno vremena i pažnje posvećeno određivanju režima proticaja, koji bi trebalo održavati nizvodno od elektrana (takav režim bi, poštujući prirodne zakonitosti umjesto potreba tržišta, mogao obezbjediti primjerene uslove za optstanak većine biocenoze) i koliko je efikasan mehanizam na osnovu kojeg bi Investitor taj režim morao poštovati…
Gospodine Cajo, cijela analiza je “ako, dako i sta bi bilo kad bi bilo” upotpunjena smijesnim cinjenicama da uvozimo struju iz Albanija koja je jadna stalno pod restrikcijama i nema za sopstvenu potrebu a ne da izvozi.
Albanija je valjda rekorder po broju agregata na glavu stanovnika a ti ih napravi izvoznikom struje? Davnoooo je bilo vrijeme kad se struja uvozila iz Albanije a i tada je bilo malo njihove, ali to je usputna prica i netacan podatak na koji se pozivas.
Pausalne ocjene su o Berluskoniju i ko će zaraditi i tu je Cajo tvoja vidovitost dostigla vrhunac. Jer osim sto nagadjas gasenje KAP-a.
crni scenario koji predvidjas je upravo jednak onom sa fabrikom nozeva ili kao da komentarises buducu utakmicu i kazes ne stavljajte Pera on će dati 6 autogolova pa bolje
ne igrati utakmicu vise se isplati.
Kazes “KAP i radi tih par iljada ljudi…” nije to Cajo par iljada ljudi vec i dohodadak drzavi od izvoza i zivot bar tri puta vise ljudi od toga koje KAP kakav je takav je hrani.
Zatvoris KAP i onda ih sve posaljes u Moracu da sade ljekovito bilje i od toga zive? Jeli ti i to rjesenje kad se sacuva ta bajna Moraca koju niko i ne vidi.
Kazi nam samo otkud ti ta ideja da će neko uloziti cetvrtinu vrijednosti projekta i reci “e to mi poklanjamo nista nam ne treba zauzvat” – Crnogorski Djed Mraz dijeli pare.
Znas li to mozda neku rentakar firmu koja ti daje auto pa onako pride pare na benzin i jos dzeparac pa je poredjujes sa gradnjom HE?
Imam utisak da nijesi informisan ko je jos uvijek vecinski vlasnik nase EPCG i zamisli sad da oni dobiju koncesiju pa ispadne da ulozili 25 a imaju 75% dobitka?
Pokusavam da ukazem da se tvoj komentar odnosi na hipoteticku situaciju koja ima bas nimalo veze sa logikom a pokazuje da je gradnja HE nepotrebna.
Dakle tvrdnaj izvedena na pretpostavkama
To je politikanstvo ili demagogija slicna onoj kad se gradio tunel Sozina. Sad te Cajo niko ne ćera da vozis kroz Sozinu i mozes starim putem pa ko voli nek izvoli. Ja nesto ne vidju guzvu starim putem, a i oni strucnjaci se ućutali.
Kad se ta HE izgradi tada će u Crnoj Gori (ne sto zele već sto maraju) svaki gradjanin moći kupovati struju iz zemlje dje je jeftinija pa će biti isto kao sa Sozinom – ko voli nek izvoli.
Nadam se da ne mislis da je lubenica kad kupujes na nekoj njivi u Zetu skuplja od one u Voli i ne treba objasnjavati da će neki budući koncesionar nesto izvoziti sto se lako prodaje tu dje se proizvodi.
Postovani Cajo, cijela ta prica “Wild Beauty” i dovodjenje Morace u tu relaciju je kao u onom vicu da Arapi ćeraju zene da se zamotaju u one krpre zbog toga da bi se svi bas svi falili da je njihova zena najljepsa na svijet.
Provjeri ti majcin sine laze li ili je to dobar marketing. Kakav je marketing od te nase reklame je lako provjeriti jer iz Morace ne samo sto pobjegose oni sa “vjekovnih ognjista” nego nema ni zive duse da gleda tu ljepotu.
Manimo se postovani Cajo te jeftine patetike jer niko se u svijetu neće upecati na to, niti na nasu crnogorsku prdnjavu da je kod nas sve bajno i sjajno a niko nista ne radi i najbolje bi bilo da turisti posalju postom pare, vjeruju na rijec i ne dolaze da nam dosadjuju. Umjesto para mozda će slati kilovate, ali nesto sumnjam.
Cinjenice su takve da jos nije zabiljezeno da je neko koji je gradio HE na tom izgubio, a koliku ce dobit od toga imati nasa drzava saznace se kad se otvori konkurs za koncesije sa jasnim i preciznim odrednicama koliko u to drzava ulaze i koliko će imati od proizvoda.
Do tada je sve pusta propaganda ili antipropaganda pa ko nadje vise naivnih da povjeruje u praznu pricu.
Gospodine Beledjija, pokusacu ukratko:
1. Za ovu pricu je otpuno nebitno odakle Crna Gora uvozi struju;
2. Gasenje KAP-a je neminovnost, ma koliko KAP bio znacajan za Crnu Goru. Upisite na google “KAP” i “zatvaranje” pa procitajte sto pise na tim linkovima. Jedino pitanje je kada.
3. O tome koliko ce Crna Gora uloziti informaciju mozete naci na linku o HE Moraca: Crna Gora ce uloziti 118 miliona, a ukupna investicija je 543 miliona. Uzmite digitron i izracunajte koliko je to. Nijesam napisao da je to poklon, iako nacin nakoji je zamisljena transakcija lici na to da je Crna Gora u ulozi Deda Mraza. Svu dobit za prvih 30 godina ce uzimati koncesionar. Ako to bude A2A, kao sto se prica, to znaci da ce ta kompanija imati znacajnu korist i nakon isteka koncesije od 30 godina, jer ona ima znacajni udio u EPCG. Zato su mi smijesni argumenti uvazenog eksperta za ovu oblast dr Lazara Ljubise da bi Crna Gora imala velike koristi od HE Moraca, jer bi cijena proizvodnje bila znatno manja u odnosu na alternative. Da, to bi bilo veoma dobro. Ali, za koncesionara, ne za Crnu Goru. Crna Gora bi od toga imala koristi tek kroz 30 godina, pod uslovom da sadasnji parametri ostanu. I pod uslovom da Crna Gora ne proda i ostatak EPCG;
3a. Tih 25% ne bi ulozila EPCG, nego drzava Crna Gora, tako da ta prica da bi EPCG profitirala od ulaganja 25% nema nikakvog smisla. Osim toga, sta ako se kao koncesionar pojavi A2A, a ne EPCG? Sto je mnogo vjerovatnije i niko i ne pominje mogucnost da EPCG bude koncesionar. Uostalom, otkud EPCG toliki novac da investita u HE Moraca?
Nadam se da sam odgovorio na vasa pitanja.
Postovani Cajo, ako nesto nije vazno onda se ne navodi, ali ako je dio argumenata iz kojih se izvodi zakljuck da ne treba graditi HE onda treba sve argumente rasclaniti na proste cinjenice.
Neozbiljni su argumenti koji pozivaju na googlanje jer mozemo malo progooglati i pricati o kardiovaskularnoj hirurgiji i onda eventualno savjetovati strucnjake.
Ako su Tebi smijesni argumenti uvazenog eksperta za ovu oblast dr Lazara Ljubise onda je zaista izlisna sva diskusija. Jos će mnogo vode proteći Moracom da i ti zajedno imamo u glavama koliko on ima u malom prstu, sto se tice
te oblasti. Iz odgovora u odgovor samo se potvrdjuje da se sve tvoje pretpostavke zasnivaju na “ako bude ovo ili one” ili “prica se” sto je za ozbiljnu analizu bilo cega malo, nesigurno, pomalo neozbiiljno, a zakljucak je onda “mućni pa prospi.”
U analizi dje se jedino tacno zna koliko će drzava uloziti a sve ostalo nagadjanje izvoditi bilo kakav zakljucak je …
Kazes ne ulaze EPCG nego drzava i neće imati koristi drzava nego drzavna firma (!!!) i onda krunski dokaz sta će biti ako(opet ako) koncesionar bude A2…. Nije bitno ko će biti koncesionar, kako će se zvati i manimo se nagadjanja sta pricaju piljaric. Bitno je kako će se koncipirati konkurs za koncesije i da se zastiti svaki cenat koji nasa drzava ulozi u tu izgradnju i da se taj udio pocne vracati istog dana kad pocne proizvodnja struje.
Sto se tice dr. Ljubise, on je nesumnjivo strucnjak za – energetiku. Ne za ekonomiju i strana ulaganja. Uopste ne sporim njegov argument da bi struja koju proizvodi HE Moraca bila jeftinija od one koju proizvodi, recimo, termoelektrana u Pljevljima. Sasvim je drugo pitanje ko bi od toga imao koristi. Prosto mi je neshvatljivo da dr Ljubisa tvrdi da bi od toga koristi imala Crna Gora, ako Crna Gora ne bi eksploatisala HE Moraca narednih 30 godina. Uopste ne treba biti strucnjak pa znati da bi od niskih troskova proizvodnje korist imao onaj ko struju prodaje. To bi bio koncesionar, prema onom kako je transakcija predstavljena na sajtu HE Moraca. Dakle, ova tvrdnja dr Ljubise je potpuno besmislena i jedino se moze objasniti njegovom neinformisanoscu, odnosno mogucnoscu da njemu nije poznato da je planirano da se HE Moraca gradi na modelu BOT. Da budem fer prema njemu, utisak koji sam ponio iz intervjua jeste da nije upucen u sam model na osnovu kojeg se planira HE Moraca. Po tom modelu, Crna Gora bi imala koristi od niskih troskova prozivodnje tek kad preuzme gazdovanje nad branama. A to znaci kroz 30 godina. Mislim da je neozbiljno pricati o tome sta ce biti kroz 30 godina. Za ovo sto sam ovdje napisao uopste ne treba biti neki strucnjak. Samo treba mucnuti malo glavom. Svojom, naravno.
Sto se tice statusa KAP-a, u studiji o Strateskoj procjeni koju bi gradnja HE Moraca imala na zivotnu sredinu, koju su radili Norvezani za potrebe Ministarstva za uredjenje prostora, o KAP-s se kaze da se nalazi u “stanju poluzatvaranja”. Ako se sada nalazi u stanju poluzatvaranja, sasvim je jasno sto ce s njime biti kroz 30 godina.
Imam utisak da nijeste dobro razumjeli sto sam pisao o tome ko ce imati korist od HE Moraca. Ako dosad stvarno nijeste razumjeli, po sadasnjem konceptu, najvecu korist od HE Moraca imao bi koncesionar. Kakva drzavna firma? U tom dijelu se slazem sa dr Ljubisom da je bila velika greska sto je EPCG privatizovan i gotovo pola te kompanije prodato Italijanima.
Naravno, slazem se da bi Crna Gora trebala da ima koristi od HE Moraca cim ona bude sagradjena. Uostalom, to je glavna poenta onog sto sam ovdje pisao. Kljucno pitanje je koju korist bi Crna Gora trebala da ima. Umjesto predlozenog modela po kojem koncesionar treba da placa naknadu za koriscenje HE Moraca, stav koji zastupam jeste da Crna Gora treba da ucestvuje u proizvodenoj struji sa barem tih 25%. Tek u tom slucaju bi prica o gradnji HE Moraca da se rijesi problem struje imala nekog smisla. Takodje, smatram da bi posebno trebalo predvidjeti da koncesionar placa odgovarajucu naknadu opstinama gdje ce se graditi brane, dakle Podgorici i Kolasinu. To je uobicajeno kada je rijec o branama.
Gospodine Beledjija, koristim priliku da se zahvalim na komentarima. Time ste mi dali priliku da pojasnim i dopunim stavove koje sam iznio u tekstu.
Sasvim je logicno da se mora isplatiti onom koji ce uzeti koncesije jer u suprotnom niko ne bi bio lud da uzme koncesije. Ne otkrivajmo toplu vodu i ne pravimo bauka sa BOT-om.
To je najprostija stvar na svijetu – investitor eksploatise samo i jedino objekat koji je sam izgradio, a kasnije se cjelokupna investicija predaje vlasniku.
E sad postavi sam pitanje ko je investitor u konkretnom slucaju ako neko uloze 75, a neko 25% investicije? Ne znam zasto svjesno preskaces da u tom projektu drzava takodje ucestvuje kao investitor i na kraju otkud sigurnost da ce taj dio biti nekom poklonjen?
Zar sama pomisao nije nije van pameti i za nesto tako bi neko zaglavio zatvor.
Znaci u startu nemamo klasicnu BOT situaciju nego slicno zajednicko ulaganje koje zbog siromastva drzave ne moze odraditi sama.
Sa druge strane raspolazemo samo sa jednom poznatom (ucesćem drzave u finansiranju) i izvodimo zakljucke dok nema jasnog konkursa sa svim stavkama i uslovima koncesiju. Treća strana su vlasnici zemljista koji najprirodnije hoće da im je drzava garant nadoknade za zemljiste i da je ona jedini partner za pregovore o tome.
Svaki cent koja drzava isplati za taj projekat je ucesće drzave u investicijama i nije besplatna nacionalizacija terena.
U budućem ugovoru sav taj iznos bi trebao da ulazi kao ucesće drzave u izgradnji HE bez obzira da li je gradili Kinezi, Italijani ili Marsovci.
Ukoliko postoje indicije da ce se taj iznos zanemariti i tretirati kao trosak “kojeg nije bilo” vec sad to treba prijaviti kao namjera stetnog ugovora za drzavu Crnu Goru i nije vazno na ciju je korist ta steta.
Ovakve analize će biti moguće praviti tek kad se oglasi projekat konkursa i kad budu konkretne namjere. Ovako samo nagadjamo.
Po tom principu mozzemo diskutovati sta bi bilo kad bi poceli buldozeri raditi a otkrije se neki izvor nafte i Radojica iz Morace postane šeik of Mala Rijeka.
U svakom slucaju dobro je da postoje i ovakve analize tek toliko da Lukšiću ne padne na pamet kao ideja 🙂
Sto bi rekla poštovana Maja – Hvala lijepo.
Gospodine Beledjija, mislim da smo vasim zadnjim postom dosli do kljucnog pitanja, a to je, ne da li bi trebalo, vec da li ce Crna Gora dobiti 25% struje koju proizvede HE Moraca? Osnovni problem koji obojica imamo jeste nedostatak informacija. Moja dosadasnja prica je zasnovana na onom sto pise na zvanicnom sajtu o HE Moraca. Tamo se nigdje ne pominje da ce Crna Gora dobijati 25% struje po osnovu svog ulaganja. Akcenat je na tome da ce koncesija biti na 30 godina i da ce nakon toga brane biti prenijete u vlasnistvo Crnoj Gori. Sasvim je moguce da je u objasnjavanju projekta preskoceno da se kaze da bi Crna Gora dobijala 25% struje. Naravno da bi u tom slucaju situacija bila bitno drugacija, jer bi Crna Gora imala realnu korist, makar tih 25%, vec od trenutka kada bi brane bile sagradjene. Iako mislim da bi za Crnu Goru daleko bolje bilo da sama gradi projekat. Ako je HE Mratinje, koja je bila mnogo zahtjevnija, prije 35 godina sagradjena bez stranih investitora, zasto to nije bilo moguce sa HE Moraca? Pa makar zvali “komsije” iz Srbije i Hrvatske da ucestvuju u gradjenju. Naravno, u tom slucaju je trebalo obezbijediti kredite, a ne vidim zasto je to bilo nemoguce. Posebno ako se iz sajta vidi da IFC podrzava projekat. Uobicajeno je da u “project financing” (BOT je jedan od podvrsta) investitor uzima zajam od finansijskih institucija. Zasto umjesto da investitor to radi, Crna Gora ne bi uzela zajam i otplacivala ga iz prihoda koji se dobije eksploatacijom HE Moraca? Da se vratim na pitanje ucesca: da se radi o gradnji autoputa na osnovu BOT-a, gdje je glavni interes drzave da se izgradi autoput, pitanje ucesca u dobiti od autoputa je za drzavu od sekundarnog znacaja. U konkretnom slucaju, kada se brane grade da bi se rijesio problem deficita struje, za drzavu je glavno pitanje da dobije struju odmah kad brane budu izgradjene, a ne da ceka 30 godina da istekne koncesija. Moja prica ovdje se najvecim dijelom na to odnosila. Ostavljam mogucnost da je projektom ucesce Crne Gore u proizvedenoj struji, u stvari, predvidjeno. Ali je onda to trebalo jasno naglasiti u prezentaciji projekta. Mislim da je dio sajta “pitanja i odgovori” morao biti jasniji i precizniji. Pojedini odgovori, u stvari, nijesu odgovori, vec se mogu prije nazvati izbjegavanjem odgovora na pitanje. Konkretno, mislim na “odgovore” na pitanja u vezi s turizmom, ako se uzme u obzir iskustvo sa Pivom, kao i na odgovor na pitanje opravdanosti projekta ako dodje do zatvaranja KAP-a. Naravno, nije tesko zakljuciti zasto su izbjegnuti odgovori na ta pitanja.
Gospodine Beledjija, jos jednom se zahvaljujem na komentarima. Mislim da smo razjasnili neka pitanja i na kraju zakljucili da se oko glavnih stvari slazemo.
sve sto je ova vlast dotakla upropastila je
kada je prodat jugopetrol receno je novac ce se utrositi za izgradnju Autoputa.tako je i sa zeljezarom Aluminijskim i drugim firmama koje su unistili vlast je izgubila sve bonuse i dovela CG do te tacke da mi kao drzava ne mozemo da pozajmimo od svjetke ili evropske banke 600 miliona da izgradimo branu i od prodaje struje da vracemo kredit.Kada se dodje do ovakve situacije bespredmetno je i raspravljati i brani ,jer da postavim pitanje obicnim smrtnicim dali bi oni nekome poklonili svoju sobu da je rentira 40 godina i da mu ostavi stari namjestaj posle toga.
Prica o hidroelektranama je samo stvaranje opravdanja za izgradnju podvodnog kabla izmedju Crne Gore i Italije koji ISKLJUCIVO sluzi za prenos struje iz NUKLEARNIH elektrana koje ce se graditi u Albaniji.