Evropske zemlje poslale su manji broj vojnog osoblja na Grenland, dok se Danska i njeni saveznici pripremaju za vojne vježbe, nastojeći da uvjere Donalda Trampa u bezbjednost tog područja, javlja Hina.

Istraživanja pokazuju da svega šest odsto Grenlanđana želi da postanu Amerikanci, dok je njihov glavni fokus očuvanje autonomije ili eventualna nezavisnost, s kojom nijesu žurili zbog ekonomske zavisnosti od Danske.

Nakon sastanka koji su danski ministar i njegova grenlandska koleginica održali sa američkim zvaničnicima, Lars Loke Rasmusen jasno je poručio da i dalje postoji „temeljni nesporazum“ sa Trampom.

Američki predsjednik govori o važnosti Grenlanda za nacionalnu bezbjednost SAD-a, iako ni Rusija ni Kina ne pokazuju namjeru da okupiraju to ostrvo. Američka vojska je, u međuvremenu, stalno prisutna u vazduhoplovnoj bazi Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda, na osnovu sporazuma iz 1951. godine koji omogućava i izgradnju novih baza.

Danska u međuvremenu ulaže milijarde dolara u jačanje vojnih kapaciteta, uključujući patrolne brodove, nadzorne avione, helikoptere, dronove i satelitske sisteme na Grenlandu.

Istovremeno, trenutno postoji malo dokaza da značajan broj kineskih ili ruskih brodova plovi u blizini grenlandske obale. Rusija poručuje da su tvrdnje o Moskvi i Pekingu kao prijetnji Grenlandu mit, osmišljen radi podsticanja histerije, uz upozorenje na opasnost od eskalacije sukoba u regionu.

Danska pojačava vojno prisustvo na Grenlandu