Navodno zarobljavanje venecuelanskog predsjednika budi sjećanja na ranije ere kada su drugi lideri bili uhvaćeni od strane SAD, poput bivšeg panamskog vojnog vođe Manuela Noriege i bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, piše Al Džazira.

U još jednoj direktnoj intervenciji u Latinsku Ameriku, SAD su 1989. izvršile invaziju na Panamu kako bi svrgnule vojnog i de facto vođu Manuela Noriegu, navodeći kao izgovor zaštitu američkih građana u Panami, nedemokratske prakse, korupciju i ilegalnu trgovinu drogom.

Prije napada na Panamu, SAD su 1988. optužile Noriegu za šverc droge u Majamiju, baš kao što su sada ciljale Madura.

Noriega je 1985. prisilio Nikolasa Ardita Barletu da podnese ostavku, otkazao izbore 1989. i podržavao antiameričko raspoloženje u zemlji prije nego što je operacija izvršena.

Američki upad u Panamu bio je u to vrijeme najveća američka borbena operacija od Vijetnamskog rata. Američka vlada je iznijela razna opravdanja za operaciju, poput poboljšanja života Panamaca time što će odvući Noriegu u SAD da se suoči sa optužbama za trgovinu drogom.

Međutim, kada je general počeo pokazivati znake da je manje poslušan američkim regionalnim planovima, Vašington ga je proglasio nepoželjnim.

Suđeno mu je po optužnici iz Majamija nakon što je prebačen u SAD i bio zatvoren tamo do 2010, kada je izručen Francuskoj da se suoči sa drugim suđenjem. Francuska ga je godinu dana kasnije vratila u Panamu.

Noriega je umro u zatvoru u Panami 2017, gdje je izdržavao kaznu za svoje zločine.

Irački predsjednik Sadam Husein zarobljen je od strane američkih snaga 13. decembra 2003, devet mjeseci nakon što je počela američka invazija i okupacija Iraka zasnovana na lažnim obavještajnim podacima da Bagdad posjeduje oružje za masovno uništenje (WMD).

Poput Noriege, Sadam je godinama bio ključni saveznik Vašingtona, u njegovom slučaju tokom iračko-iranskog rata osamdesetih godina koji je ubio milion ljudi.

SAD su takođe bez osnova tvrdile uoči rata 2003. da Sadam podržava naoružane grupe poput al-Kaide.

Međutim, nikakvo oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno u zemlji.

Sadam je pronađen kako se krije u rupi blizu svog rodnog grada Tikrita.

Suđeno mu je na iračkom sudu i dobio je smrtnu kaznu, što je dovelo do njegovog vješanja zbog zločina protiv čovječnosti 30. decembra 2006.

Slučaj honduraškog predsjednika Huana Orlanda Hernandeza pokazuje ono što neki posmatrači smatraju licemjernim pristupom SAD.

Hernandez je zarobljen u svom domu u Tegusigalpi u operaciji američkih agenata i honduraških snaga u februaru 2022 – samo nekoliko dana nakon što je napustio funkciju predsjednika svoje zemlje.

U aprilu 2022. izručen je SAD zbog navodne umiješanosti u korupciju i ilegalnu trgovinu drogom, a u junu iste godine osuđen je na 45 godina zatvora.

Međutim, Hernandez je pomilovan od strane predsjednika SAD Donalda Trampa 1. decembra 2025.

Nekoliko dana kasnije, glavni tužilac Hondurasa izdao je međunarodnu potjernicu za Hernandezom, pojačavajući pravnu i političku buru samo nekoliko dana nakon što je bivši lider izašao na slobodu iz američkog zatvora, podsjeća Al Džazira.