Vlada Hrvatske je osnovala komisiju za povraćaj školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojih joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja o spoljnoj politici, piše Index.hr.
Vlada u današnjoj odluci navodi da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na nivou stručnih komisija, jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, naročito povrat školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja između dvije države.
Za predsjednika komisije, čiji je zadatak da aktivno vodi pregovore sa Crnom Gorom, imenovan je ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, a u njenom sastavu su još Andreja Metelko Zgombić i Vanda Babić Galić iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, kao i Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva odbrane.
„Hrvatska podstiče aktivan i otvoren dijalog sa Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na osnovu važećeg međunarodnog prava“, rekao je na današnjoj sjednici Vlade državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Hrvatska ga smatra svojom imovinom, a Split njegovom matičnom lukom.
Stav Crne Gore je drugačiji. Ministar odbrane Dragan Krapović ranije je kazao da je brod Jadran potpuno legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore.
Brod Jadran izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, sredstvima obezbijeđenim kroz ratne reparacije i dobrovoljne priloge.
On je decenijama, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara, piše Euronews.
Za vrijeme ratnih dešavanja 90-ih godina našao se u crnogorskim teritorijalnim vodama.
Sporazumom o sukcesiji Socijalističke federativne republike Jugoslavije pripao je Saveznoj republici Jugoslaviji, odnosno kasnije Crnoj Gori.
Nakon završetka sukoba, u periodu od 2013. do 2017. godine, brod je prošao generalni remont u brodogradilištu Bijela.
Zagreb uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje „otvorena pitanja“ koja treba riješiti, među kojima su brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.
0 Comments