Mengele, nacistički ljekar i komandant u Ausvicu, poznat po brutalnim medicinskim eksperimentima na logorašima, naročito na blizancima, uspio je da izbjegne pravdu “zahvaljujući neusklađenim naporima vlasti i njihovoj nesposobnosti da djeluju koordinisano”, prenosi Foks njuz.

Dokumenti pokazuju da su argentinske vlasti bile svjesne Mengeleove prisutnosti u zemlji još od 1950-ih godina.

On je ušao u Argentinu 1949. godine pod imenom Helmut Gregor, a 1950. godine dobio je zvaničnu imigrantsku kartu.

Tokom 1956. godine, Mengele je uspio da dobije legalna dokumenta pod svojim pravim imenom, čime je stekao utisak da je bezbedan.

Dosijei uključuju fotografije, imigracione registre, izvještaje o nadzoru i korespondenciju, koji ilustruju kako je Mengele koristio različite identitete i kako su vlasti nespretno upravljale informacijama o njemu, prenosi Tanjug.

Iako su argentinske vlasti bile obaviještene o njegovim zločinima, posebno prema bivšim žrtvama iz Aušvica, mnogi slučajevi nisu doveli do ozbiljnih istraga.

Dokumentacija pokazuje i da su zapadno-njemačke vlasti 1959. godine izdale potjernicu za Mengelea, ali je zahtjev za ekstradiciju bio odbijen od strane argentinskog sudije, koji je tvrdio da je riječ o političkom progonu.

Mengele je 1960. godine napustio Argentinu i pobjegao u Paragvaj, a kasnije i u Brazil, gdje je do svoje smrti 1979. godine živio pod lažnim imenom Volfgang Gerhart.

Njegovo tijelo je ekshumirano 1985. godine, a DNK testovi su kasnije potvrdili njegov identitet.