Zamislite običan novac (kao dinar, euro ili dolar) kao papir ili kovanicu koju držite u novčaniku. Taj novac kontrolišu banke i vlade – one odlučuju koliko će ga biti, ko može da ga koristi i prate svaku transakciju.

Kriptovalute su digitalni novac koji ne kontroliše niko centralno (nema banke, nema vlade). Umjesto toga, koriste računarsku mrežu hiljada kompjutera širom svijeta koji zajedno vode evidenciju o svakoj transakciji. Ta evidencija se zove blockchain – to je kao digitalna knjiga koju niko ne može da mijenja nakon što se nešto upiše.

Najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin (BTC), ali postoje i druge: Ethereum (ETH), Solana, Cardano, itd. Svaka ima svoje osobine, ali sve rade na istom principu.

DOBRE strane kriptovaluta

Prednost – zašto je dobra?

Decentralizacija

Niko ne može da “zamrzne” tvoj račun ili da ti oduzme novac (kao što banka može).

Brze i jeftine međunarodne transakcije

Pošalješ novac iz Crne Gore u Kanadu za par minuta, a provizija je često manja od 1 centa.

Anonimnost / Privatnost

Ne moraš da otkrivaš lične podatke (kao kod banke). Neki vole ovo, ali nije potpuna anonimnost.

Zaštita od inflacije (kod Bitcoina)

Postoji samo 21 milion Bitcoina ikada – ne može se štampati više, pa vrijednost ne pada zbog prevelike količine (kao kod fiat novca).

Mogućnost zarade

Cijene mogu jako porasti (npr. Bitcoin je 2010. bio 0,05$, a 2021. preko 60.000$).

Finansijska inkluzija

Ljudi bez bankovnog računa (u Africi, Aziji) mogu da koriste novac preko mobilnog telefona.

LOŠE strane kriptovaluta

Nedostatak – Zašto je problem?

Velike promjene cijene (volatilnost)

Danas vrijedi 1000€, sjutra 500€. Nije stabilno za svakodnevnu upotrebu.

Nema zaštite

Ako ti ukradu kripto (hakerski napad, zaboraviš lozinku) – novac je zauvijek izgubljen. Nema banke koja će ti vratiti.

Teško za razumijevanje

Trebaš znati kako čuvati “ključeve” (private key), inače gubiš sve.

Koristi se u kriminalu

Zbog (djelimične) anonimnosti, koristi se za pranje novca, otkupninu, drogu.

Velika potrošnja električne energije

Rudarenje Bitcoina troši više električne energije nego, recimo, cijela Argentina. Loše za okolinu.

Nema pravne zaštite

Ako te nekoi prevari, ne možeš tužiti banku – nema banke.

Sporo prihvatanje

Malo trgovina prihvata kripto. Još uvijek nije “pravi novac” za svakodnevnu kupovinu.

Zaključak – za prosječnog čovjeka

Kriptovalute su kao internet 1995. godine – revolucionarne, ali još uvijek “divlje” i rizične.

Dobre su ako želiš slobodu, brze transfere i zaštitu od inflacije.

Loše su ako želiš sigurnost, stabilnost i lakoću korištenja. (Autor: AI)