Novi izvori metana ispod leda prijete ubrzavanjem globalnog otopljenja i mijenjaju naučne prognoze.

Metan nekontrolisano ističe iz pukotina na dnu Antarktičkog okeana, a novi izvori otkrivaju se „zapanjujućom brzinom“, upozoravaju naučnici. To otkriće izaziva strahove da su prognoze budućeg globalnog otopljenja možda ozbiljno potcijenjene.

Ispod morskog dna širom svijeta hiljadama godina se skrivaju veliki rezervoari metana. Taj nevidljivi, ali izrazito snažan gas staklene bašte povremeno se oslobađa kroz pukotine na dnu mora, stvarajući mjehuriće koji se podižu prema površini.

O tim podmorskim „ventilima“ metana ne zna se mnogo – ni koliko ih ima, ni koliko gasa zapravo dospijeva u atmosferu, ni koliko ga razgrađuju mikrobi koji se njime hrane. Ali, naučnici rade na tome da ih bolje istraže, jer metan u prvih 20 godina u atmosferi zadržava oko 80 puta više toplote od ugljendioksida.

Antarktički izvori metana su među najmanje istraženim na svijetu. Zbog toga je međunarodni tim naučnika krenuo u istraživanje koristeći brodske akustične sonde, vozila na daljinsko upravljanje i ronioce u Rosovom moru, na dubinama od 5 do gotovo 240 metara.

Otkrili su više od 40 aktivnih izvora metana u plitkim djelovima mora, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications. Mnogi od tih izvora pojavili su se na lokacijama koje su ranije već bile detaljno istražene, što znači da su novi i da ukazuju na „temeljne promjene“ u načinu na koji se metan oslobađa u tom području.

Takvi izvori u svijetu su relativno česti, ali na Antarktiku je dosad bio poznat samo jedan aktivan, kaže morska biološkinja Sara Sibruk iz organizacije Earth Sciences New Zealand. „Nešto što se smatralo rijetkim sada postaje uobičajeno“, izjavila je za CNN.

Naučnici strahuju da bi ovi izvori mogli u kratkom vremenu da ispuste velike količine metana u atmosferu – što bi ih pretvorilo u izvor planetarnog zagrijavanja koji još uopšte nije uključen u klimatske modele.

Osim toga, metan može imati lančane posledice na morski život, jer mijenja sastav vode i dostupnost kiseonika.

Zašto metan baš sad počinje da se oslobađa, još nije jasno, ali stručnjaci sumnjaju da je razlog klimatska kriza. Na suprotnom kraju svijeta, na Arktiku, već je zabilježeno pojačano ispuštanje metana zbog topljenja leda, rasta temperatura i promjena nivoa mora. To stvara opasan začarani krug: zagrijavanje povećava količinu metana, a metan dodatno ubrzava zagrijavanje.

„Metan je velika nepoznanica – njegov nivo raste u atmosferi, a još ne znamo tačno zašto“, kaže Endrju Tarber, profesor morske biologije sa Univerziteta Kalifornija, Santa Barbara. „Antarktik krije ogromne rezerve metana. Ako planeta nastavi da se zagreva, ovo područje moglo bi da se pretvori iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti“, prenosi Jutarnji list.

„Ti izvori su poput opasne životinje. Zadivljujući su za proučavanje, ali s njima se mora postupati vrlo oprezno, jer mogu postati izuzetno destruktivni ako ih potcijenimo.“