"Nakon više od godinu dana pravne borbe za dobijanje informacija o istragama slučajeva kršenja ljudskih prava, i nakon što je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dva puta odbilo da dâ bilo kakvu informaciju o tome, a Ministarstvo pravde prvi put poništilo, a onda se složilo sa takvom odlukom VDT, Akcija za ljudska prava dobila je oba spora pred Upravnim sudom", saopšteno je iz te NVO.

Akcija za ljudska prava je tužila Ministarstvo pravde zato što se svojim naknadnim rješenjem (potpisao bivši ministar Miraš Radović) složilo sa odlukom Vrhovnog državnog tužilaštva da odbije davanje bilo kakvih informacija o namjeravanim ili preduzetim radnjama u odnosu na procesuiranje 14 slučajeva:  zlostavljanja pritvorenika ZIKS Spuž 1. septembra 2005. godine; prijetnji Aleksandru Zekoviću, istraživaču kršenja ljudskih prava i članu Savjeta za gradjansku kontrolu rada policije u Crnoj Gori u aprilu 2007. godine; prebijanja pritvorenice ZIKS Spuž, Vladane Kljajić, početkom septembra 2008. godine; navoda o mučenju pripadnika grupe SDA 1994. godine, koje je jedan od pripadnika grupe, Ibrahim Čikić, objavio u knjizi "Gdje sunce ne grije" 2008. godine; navoda o nezakonitoj primjeni mjera tajnog nadzora nad sudijama Višeg suda u Podgorici, zbog čega je za klevetu Ivice Stankovića osuđen novinar Petar Komnenić; ubistva Duška Jovanovića; napada na Jevrema Brkovića i ubistva njegovog tjelohranitelja Srđana Vojičića; prebijanja novinara Tufika Softića; navodi o djelovanju "fudbalske mafije" u Crnoj Gori novinara Mladena Stojovića, prebijenog u svom stanu u Baru u maju 2008; prijava veterinarske inspektorke Mirjane Drašković o korupciji na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru; proširivanja istrage u slučaju prebijanja (nažalost sada pokojnog) Aleksandra Pejanovića u pritvorskoj jedinici CB Podgorica i da li se sprovodi istraga po prijavama o zlostavljanju lica lišenih slobode u policijskoj akciji "Orlov let", zbog čega su već podnijete dvije predstavke Evropskom sudu za ljudska prava.

Usvojena je i tužba Akcija za ljudska prava u vezi posebnog zahtjeva koji je podnijela u julu 2010., i u kojem je postavljeno pitanje, koje radnje je tužilaštvo preduzelo u slučaju zlostavljanja štićenika u JU „Komanski most", i nestanka dvoje maloljetnih štićenika iz te ustanove, a na koji je tužilaštvo odbilo da odgovori dva puta.

"Ove presude su važan korak ka dobijanju informacija o tome šta je državno tužilaštvo preduzelo ili preduzima povodom navedenih ubistava, prebijanja, nestanaka i prijetnji smrću, pa se nadamo da Vrhovni državni tužilac neće dalje odugovlačiti da o tome obavijesti javnost", ocijenila je Akcija za ljudska prava. 

Akcija ocjenjuje da "postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je u svim ili gotovo svim navedenim slučajevima državno tužilaštvo propustilo da sprovede djelotvorne istrage, da je dopustilo da u nekima od njih dođe do apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja, te da su državni tužioci na taj način zloupotrijebili službeni položaj, prekršili ljudska prava i doprinjeli utisku o nesposobnosti države da obezbijedi vladavinu prava".