Vitamini rastvorljivi u mastima imaju veću vjerovatnoću da će izazvati neželjene efekte ako se konzumiraju u velikim dozama. Evo šta stručnjaci kažu o vitaminima A i E.

“Generalno, ne predlažem upotrebu vitaminskih suplemenata osim ako ne postoji poseban razlog za to”, kaže Walter Willett, profesor epidemiologije i prehrane na Harvardskoj školi javnog zdravlja T. H. Chan, prenosi nationalgeographic.com.

Takav savjet je posebno važan kada uzimate vitamine A i E jer su povezani s jedinstvenim rizicima i apsorbuju se u tijelu drugačije od drugih vitamina.

Vitamini koji se rastvaraju u tečnosti poznati su kao vitamini rastvorljivi u vodi. To uključuje vitamin C i svih osam vitamina B. Budući da se lako otapaju i brzo se obrađuju i metaboliziraju u tijelu, njihove potrebne hranjive materije se odmah koriste i ne pohranjuju za kasniju upotrebu.

“Višak vitamina rastvorljivih u vodi izlučuje se urinom”, objašnjava Alice Lichtenstein, direktorica tima za kardiovaskularnu ishranu u Centru za istraživanje ljudske ishrane Jean Mayer USDA o starenju na Univerzitetu Tufts.

S druge strane, nutrijenti topljivi u mastima – vitamini A, D, E i K – pohranjuju se u jetri i masnom tkivu u cijelom tijelu za buduću upotrebu. Iako ovaj mehanizam pomaže u potrebama kao što je gomilanje vitamina D tokom ljetnog sunca kako bi se nadoknadilo manje izlaganje sunčevoj svjetlosti tokom zimskih mjeseci, to takođe znači da se ovi vitamini mogu akumulirati do potencijalno toksičnih nivoa.

Vitamin A je važan za vid, razvoj, reprodukciju i zdravlje imuniteta. Kada se konzumira putem prirodnih izvora hrane kao što su goveđa jetra, slatki krompir, spanać, šargarepa ili pita od bundeve u preporučenim dozama – 900 mikrograma dnevno za odrasle muškarce i 700 mikrograma dnevno za odrasle žene – vitamin A se smatra sigurnim, pa čak i neophodnim. Ali kao i sve drugo, „doza stvara otrov“, kako se kaže.

Maksimalna gornja granica dnevnog unosa vitamina A postavljena je na 3000 mikrograma—iako je važno napomenuti da ovaj dodatak uključuje konzumaciju ili apsorpciju svih izvora vitamina A, uključujući hranu, suplemente i kreme ili losione koji sadrže retinol. (Za kontekst, uzmite u obzir da jedna porcija od 3 unce pržene goveđe jetre sadrži 6.582 mikrograma vitamina.)

Neki nutricionisti se zalažu da se ta gornja granica smanji i bolje definiše za djecu i adolescente budući da su mlađi ljudi potencijalno negativnije pogođeni uzimanjem previše vitamina.

Vitamin E je još kontroverzniji dodatak rastvorljiv u mastima.

Kada se prirodno nalazi u namirnicama poput ulja pšeničnih klica, avokada, ribe, sjemenki i orašastih plodova poput badema, lješnika i kikirikija, vitamin E je snažan antioksidans koji štiti ćelije od djelovanja slobodnih radikala i poboljšava zdravlje kože i očiju.

No, Odsjek za ishranu Harvard T. H. Chan School of Public Health napominje da je sigurnosni profil njegovog sintetičkog oblika zabrinjavajući među akademicima: „Zbog povremenih izvještaja o negativnim zdravstvenim učincima suplemenata vitamina E, znanstvenici su raspravljali o tome mogu li ovi suplementi biti štetni i čak povećati rizik od smrti”, prenosi nationalgeographic.com.