Iako je jako važno što unosimo u sebe, to još uvijek nije presudno za naše zdravlje. Presudno je ono što ostaje u tijelu kao otpad i stvara prekiselo stanje koje uzrokuje prerano starenje i bolest. Drugim riječima, možemo jesti sve organsko i iz vlastite proizvodnje, ali ako unosimo previše namirnica koje zakiseljuju organizam, prije ili kasnije doći će do oboljenja, piše na portalu atma.hr.

Problem s otpadnim kiselinama je taj što naš organizam iz debelog crijeva ponovo upija otpadne kiseline koje ne može izlučiti. Odatle ih preko jetre ponovo šalje u krvotok i odlaže u tkivima, odnosno organima (autointoksikacija).

“Držim, dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglobove, tkiva, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti”, riječi su Theodora Baroodyija, autora knjige “Alkalizujte se ili umrite”.

Za dugoročno održavanje zdravlja, potrebno je imati velike bazne/alkalne zalihe, jer one neutraliziraju otpadne kiseline. Da bismo održali ravnotežu i svoje alkalne zalihe, moramo uvažavati pravilo 80:20 – potrebno je unositi 80 posto namirnica koje stvaraju baznost i 20 posto namirnica koje stvaraju kiselost. Omjer se može protegnuti do 70:30.

Isti omjer vrijedi i za unos sirove naspram kuvane hrane.

Trebamo razlikovati hranu kiselog okusa i hranu koja stvara kiselost. Najbolji primjer je limun, vrlo kiselog okusa, ali jedan od najboljih alkalizatora organizma (alkalno je bazno).

Isto tako, kad jedemo meso, ne osjećamo kiselost, ali kao rezultat razgradnje mesa nastaju kiseline koje u određenim okolnostima mogu potaknuti zakiseljenje, odnosno acidozu organizma.

Namirnice prema reakciji

Jaka alkalna reakcija:

Celer, smokve, biljni čajevi, dinja, lubenica, limun, mango, papaja, peršun, morske alge, grožđe bez kožice, potočarka…

Slaba alkalna reakcija:

Masline, maslinovo ulje, artičoke, patlidžan, proso, miso, heljda, trešnje, mandarine, kesten, kokosov orah (svježi), krastavci, prokulice, med, poriluk, gljive, rotkvice, paradaiz, morska so, crni luk, naranče, ukiseljeno povrće (domaće), sezam…

Neutralne namirnice:

Pavlaka, svježe kravlje mlijeko, jogurt, surutka, maslo, ulja (osim maslinovog)…

Blaga kisela reakcija:

Jaja, crveni grah, sjeme buče, ječam, špinat…

Umjereno kisela reakcija:

Med (pasteriziran), borovnica, mekinje, sirevi, suvi kokosov orah, riba, integralna tjestenina, integralne žitarice, suve mahunarke, koštunjavo voće (osim badema), raž, kečap, senf, šljive, kokice, kroumpir (oljušten), suve šljive, integralna riža…

Jaka kisela reakcija:

Bijeli hljeb, peciva i kolači od bijelog brašna, čokolada, kafa, alkohol, gazirana bezalkoholna pića, zaslađeni voćni sokovi, junetina, svinjetina, piletina, riba, rafinirane žitarice, brusnice, sladoled, tjestenina od bijelog brašna, kikiriki, bijela riža, plodovi mora, crni čaj, orasi…

Savjeti za balans kiselina i lužina u tijelu

– Žvačite dobro hranu, i to najmanje 35 puta, jer pljuvačne žlijezde luče materije koje dodaju bazni kvalitet svakom vašem zalogaju!

– Svakom obroku dodajte lisnato zeleno povrće, po mogućnosti gorkastog okusa,

– Vježbajte svaki dan da pojačate detoksikaciju i eliminaciju kiselih supstanci iz tijela (budite oprezni, vježbanje do iscrpljenosti stvara neželjenu kiselu reakciju!),

– Svakodnevno radite vježbe disanja, minimum 25 minuta, jer to značajno doprinosi Ph balansu u tijelu.

– Tuširajte se hladnom vodom, pogotovu ljeti, jer ona proizvodi uticaj koji će dati baznu reakciju u tijelu.

– Jednom nedjeljno napravite si kupku s nerafiniranom morskom soli (nakon kupke istuširajte se hladnom vodom),

– Pijte puno destilovane vode.

– Klistirajte debelo crijevo bar tri puta godišnje! (Izvor: atma.hr)