Duboko ispod sniježnih padina Alpa krilo se praistorijsko iznenađenje – ekosistem stariji od dinosaurusa koji je slučajno otkrio planinar dok se peo po italijanskom dijelu najvišeg planinskog masiva u Evropi.

Otkriće uključuje odlično očuvane otiske stopala gmizavaca i vodozemaca za koje naučnici kažu da su živjeli pre 280 miliona godina u periodu perma.

“Dinosaurusi se još nisu razvili u to vrijeme, ali su životinje odgovorne za najveće otiske pronađene ovdje i dalje bile impresivne i dostizale dužinu do tri metra“, kaže paleontolog sa Prirodnjačkog muzeja u Milanu, Kristijano Dal Saso.

Fosili su otkrivni u planinama Lombardije na sjeveru Italije, nakon što su se snijeg i led koji su ih pokrivali istopili kao posledica klimatskih promjena, prenosi RTS.

Klaudija Stefensen je planinarila stazom u planinskom masivu Valtelina Orobi prošlog ljeta kada je nagazila na sivi kamen sa čudnim šarama.

„Moj suprug je bio ispred mene gledajući naprijed dok sam ja gledala u svoja stopala. Ugledala sam stijenu, koja je bila čudna poput komada cementa. Onda sam primijetila kružne šare sa talasastim linijama. Pogledala sam pažljivije i shvatila da su to otisci“, rekla je Stefensenova za Gardijan.

Zaintrigirana, napravila je nekoliko fotografija i podijelila ih sa prijateljem i prirodnjačkim fotografom Eliom Dela Fererom, koji je kontaktirao Dal Sasa u milanskom muzeju.

Dal Saso je angažovao dvojicu specijalista, profesora stratigrafije Ausinija Rončija sa Univerziteta Pavija i stručnjaka za fosile Lorenca Marčetija sa Prirodnjačkog muzeja u Berlinu.

Marčeti je rekao da je „zapanjen kvalitetom i kvantitetom fosilnog materijala“ i da nijedan fosilni lokalitet iz perma nije bio ovoliko „bogat“.

Ronči je takođe rekao da „iznenađen količinom i očuvanošću“ fosila.

„Ovo je prvi put da vidimo ovoliku raznolikost otisaka kičmenjaka, tragova beskičmenjaka, flore i drugih fosila“, navodi Ronči.

Prošlog ljeta Dela Ferera i njegov istraživački tim počeo je inspekciju, fotografišući i mapirajući stotine fosilizovanih tragova širom planinskog vijenca.