Novija istraživanja na životinjama i na ljudima sve više pokazuju da bi marihuana mogla imati ozbiljnije, nego što se prije mislilo, utiicati na djelovanje gena, odnosno na epigenom.

Epigenom je skup svih promjena koje regulišu ekspresiju gena bez promjene DNA. Te promjene utiču na aktivnost gena – na njihovo snažnije ispoljavanje ili pak utišavanje, a mogu se prenijeti i na potomstvo.

Najčešći oblici epigenetičkih promjena su metilacija DNA i modifikacija histona, prenosi portal Index.hr.

Metilacija DNA podrazumijeva dodavanje metilne grupe na DNA, što može rezultirati utišavanjem ekspresije gena jer metilirana regija postaje manje dostupna za transkripciju – prepisivanje genske informacije koja služi kao predložak za sintezu proteina. Drugim riječima, metilacija može utišati gene.

Ona igra ključnu ulogu u sprječavanju ekspresije neželjenih gena, kao što su oni povezani s razvojem tumora.

Histoni su proteini oko kojih se omotava DNA, čime se omogućava organizacija i regulacija ekspresije gena u ćelijama. Promjene na histonima, poput acetilacije i metilacije, regulišu pristup DNA za već pomenutu transkripciju. Acetilacija obično olakšava ekspresiju gena, dok metilacija može imati različite učinke.

Neka istraživanja pokazuju da kanabis može podstaći metilaciju DNA i acetilaciju histona.

Pokazalo se, naime, da psihoaktivni sastojak kanabisa THC može pojačati prepisivanje određenih gena koji su povezani s neurološkim funkcijama, ponašanjem i imunološkim odgovorom.