Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PS SE) poziva međunarodnu zajednicu i zemlje bivše Jugoslavije da preduzmu sve mjere kako bi pred lice pravde bili izvedeni svi odgovorni za počinjene ratne zločine, navodi se u nacrtu rezolucije koju će PS SE razmatrati u srijedu, 26. januara, prenosi Beta.

U nacrtu rezolucije pod nazivom Obaveza članica SE da saradjuju u procesuiranju ratnih zločina izvjestioca Miljenka Dorića, pozdravlja se i napredak u državama bivše Jugoslavije u borbi protiv nekažnjivosti odgovornih za ratne zločine.

Pored ove rezolucije, PS SE će sljedeće nedjelje na zimskom zasijedanju razmatrati i predlog rezolucije Dika Martija o trgovini ljudskim organima na Kosovu i još dvije rezolucije vezane za zemlje bivše Jugoslavije, a skupštini će se obratiti i predsjednik Srbije Boris Tadić.

U skladu sa Izlaznom strategijom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, najveća odgovornost za kažnjavanje počinilaca ratnih zločina leži na tim državama, navodi se u predlogu razolucije, ali i dodaje da one ne mogu uspjeti u borbi protiv nekažnjivosti kada su osumnjičeni za ratne zločine van njihovog domašaja u trećim državama.

PS poziva članice SE i zemlje posmatrače da preduzmu neophode mjere u borbi protiv nekažnjivosti osumnjičenih za ratne zločine i potpišu sve relevante međunarodne konvencije o procesuiranju ratnih zločina.

Države se pozivaju da ne daju državljanstvo optuženima za ratne zločine u drugim državama, da brzo i u dobrom duhu razmatraju zahtjeve za izručenje, kao i da u svoja sudstva uvedu načelo "aud dedere aut iudicare" (isporuči ili procesuiraj).

PS SE takođe, navodi se u predlogu rezolucije, ohrabruje države u regionu da nastave reformu nacionalnih zakonodavstava kako bi se dalje olakšala suđenja za ratne zločine i da efektivno sarađuju u procesuiranju ratnih zločina, posebno kroz saradnju nacionalnih tužilaštava u prenosu podataka i dokaza.

Države regiona se ohrabruju i da poboljšaju prikupljanje podataka u vezi sa zahtjevima za izručenje i nalozima za hapšenje osumnjičenih za ratne zločine ili zločine povezane s ratom, da prihvate najbolje prakse iz regiona u uklanjanju zabrane o izručenju svojih državaljana i priznavanju sudova drugih država, kao i da uklone pravne prepreke za procesuiranje ratnih zločina.

U predlogu rezolucije se navodi da PS ohrabruje Haški tribunal i Savjet bezbjednosti UN da u skladu sa Izlaznom strategijom Tribunala uključe i druge države u procesuiranju ratnih zločina. EU se ohrabruje da istraži mogućnosti za snažniju saradnju svojih članica i umiješanih država u procesuiranju ratnih zlocina.

PS pozdravlja napredak zemalja bivše Jugoslavije u procesuiranju ratnih zločina kroz povećanu saradnju i zaključenje sporazuma o bilateralnom izručenju i priznavanju sudova drugih država.

PS podsjeća da je pojedinačna odgovornost za ratne zločine počinjene u sukobima u bivšoj Jugoslaviji suštinski dio okvira ragionalnog pomirenja žrtava, zajednica i država i da se zato mora odlučno boriti protiv nekažnjivosti.

Pored obaveze pune i efikasne saradnje s Haškim tribulaom, PS podvlači značaj efikasnih suđenja za ratne zločine u domaćim sudovima i saradnje zemalja u obezbeđivanju efikasnog sprovođenja pravde u regionu.

Saradnja svih država je od suštinskog značaja, navodi se u predlogu rezolucije i ocjenjuje da zabrana izručenja sopstvenih državljana čini ozbiljnu prepreku sprovođenju pravde. PS, u tom kontekstu, pozdralja što je jedna od umiješanih drzava, Hrvatska, uklonila ustavnu zabranu izručenja svojih državljana.

Sporazumi koje je prihvatio SE, posebno Evropska konvencija o izručenju i prateći protokoli, postavljaju norme primjenjive u zahtjevima za ekstradiciju, ali te protokole nijesu ratifikovale sve članice, dok nijedna zemlja posmatrač nije ratifikovala ni Konvenciju ni protokole, dodaje se.

U predlogu rezolucije se navodi da je razočaravajuće što drugi standardi SE i međunardoni standardi relevantni za prevazilaženje nekažnjivosti nijesu šire prihvaćeni, dok i u slučaju kada su ratifikovani, i dalje predstavljaju predmet tumačenja.

Veoma malo članica je ratifikovalo Evropsku konvenciju o neprimjenjivosti zastarjelosti zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina iz 1974., manje od polovine članica je ratifikovalo konvenciju UN o tom pitanju, a sedam članica i dvije zemlje posmatrači nijesu ratifikovale Rimski statut o Međunardnom krivičnom sudu.

Evropsku konvenciju o međunarodnoj valjanosti krivičnih presuda, dodaje se u nacrtu rezolucije PS SE, nije ratifikovala skoro polovina članica SE.