Nova studija pokazuje da je poremećaj hiperaktivnosti i pažnje  (ADHD) vjerovatno bio evolucijska prednost u prošlosti, recimo u potrazi za hranom, piše DW.

Osobe koje su time pogođene smatraju se kreativnima, dinamičnima, socijalno i emocionalno kompetentnima i imaju visoke kognitivne sposobnosti.

Istraživači sa Univerziteta Pensilvanija vjeruju da se ADHD razvio kao prilagodljiva strategija preživljavanja naših predaka. Njihova je studija objavljena je u časopisu The Royal Society.

Istraživači su analizirali podatke 457 odraslih osoba, od kojih je 206 reklo da imaju ozbiljnije simptome ADHD.

Oni s ADHD osobinama skloni su bržim promjenama i provode manje vremena na jednom grmu. I tako su skupili više bobičastog voća od druge grupe bez simptoma ADHD. Oni su imali tendenciju zastajanja na pojedinim grmovima u nadi da će optimirati prinos.

Radna hipoteza je bila da će brza izmjena grmova dovesti do slabijeg prinosa. „Ali jači simptomi ADHD dovode do viših stopa nagrađivanja i boljeg učinka”, kaže autor studije.

Ova taktika ima prednosti: sprječava eksploataciju resursa na jednom mjestu, dok se istovremeno istražuju nova područja. Strategija je to koja je nekad mogla biti ključna za opstanak lovaca i skupljača.

Druge studije takođe podržavaju teoriju evolucijske prednosti. Pokazale su da je nomadski stil života povezan s genetskim mutacijama koje igraju ulogu u ADHD.

Naučnici naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima, jer je još nejasno koliko su rezultati studije zaista pouzdani, prije svega zato što su se opisi simptoma ADHD temeljili na samoprocjeni ispitanika. U sljedećem koraku studija će se provesti s ispitanicima kod kojih je ADHD klinički dijagnosticiran. Osim toga, treba postaviti zadatke traženja hrane u stvarnosti, što zahtijeva više truda od online igrice.