Crna Gora se prema izvještaju Fridom hausa nalazi na 81. mjestu i jedna je od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, kazala je za Glas Amerike ekspertkinja Fridom hausa za Balkan, Aleksandra Karpi. Sa druge strane Srbija je prema njenim riječima zabilježila najveći pad u Evropi.

“Crna Gora je zanimljiva, zapravo je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, i dobila je dva dodatna poena. Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju. Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde. Iako ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkci onalnu vladu – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada je riječ o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023”, navodi Karpi.

“Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvještaju bio je najveći pad u Evropi u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Evropi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana”, rekla je Karpi, prenosi Glas Amerike.

Pojašnjava da su održani izbori u toj zemlji dio te priče.

“Znate, vidjeli smo pad u toj kategoriji zbog pokradenih izbora i mogućnosti da su uticali na rezultate u ključnim izbornim trkama kao što je Beograd. Ali zaista, imajte na umu da je cijena ovakvih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i učestvuju u demokratskim procesima. I to je bio jedan od razloga za pad, ali je Srbija izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno”, pojašanjava ona.

Ističe da neki od drugih faktora uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina.

“Dakle, javnost sve više nije u mogućnosti da pristupi informacijama o nabavkama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja. Čak i relevantnim zainteresovanim stranama je sve teže da dođu do informacija o donošenju odluka vlade u ovom pogledu. I na kraju, kao treću tačku samo ću pomenuti pad indikatora privatnih debata, koji je bio rezultat brutalnog omalovažavanja opozicionih političara kao i drugih kritičara režima, otkrića o praćenju opozicionih ličnosti i to ukazuje na zaoštravanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa čak i obične građane, kojima je sve teže da otvoreno učestvuju u javnim raspravama, privatnim diskusijama o vladi i njenom donošenju odluka, i da zaista učestvuju u slobodnom i otvorenom demokratskom diskursu. Znate, sada postoji stvarni strah da li će doći do neke vrste odmazde, ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti. Dakle, generalno, slika koja se pogoršava, zar ne? I zaista se rapidno pogoršava situacija za politička prava, građanske slobode i slobode u Srbiji”, navodi ona.