Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović u pismima liderima zemalja članica Savjeta Evrope iz regiona bivše Jugoslavije upozorila je na to da neuspjeh da se u potpunosti suoči sa nasilnom prošlošću ima razorne posljedice na poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, a možda čak i ugrožava teško stečeni mir.

“Vjerujem da je nekoliko zemalja na raskrsnici i da vlade imaju odgovornost da promijene kurs i da promovišu pravdu, priznanje i reparaciju za sve žrtve i pomirenje”, napisala je premijerima u Bosni i Hercegovini (BiH), te premijerima Srbije, Crne Gore, Hrvatske, S.Makedonije i Slovenije.

Komesarka Mijatović je u pismu crngorskom premijeru Milojku Spajiću navela da vjeruje da Crna Gora ima potencijal da predvodi primjerom i da bude pozitivna snaga u regionu u oblasti suočavanja s prošlošću.

Kao pozitivne pomake navela je “čvrsto odbacivanje negiranja genocida, nastojanja da se riješi situacija prisilno raseljenih lica i pitanje apatrida, kao i učešće političkih lidera iz Crne Gore na zajedničkim komemoracijama sa zvaničnicima iz Hrvatske u logoru Morinj, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ipak, i Crnoj Gori je preporučila da “prekine nekažnjavan je za ratna teška kršenja ljudskih prava, kroz efikasnu implementaciju strategije za ratne zločine iz 2015. godine, uključujući izdvajanje dovoljnih sredstava Specijalnom državnom tužiocu za bavljenje predmetima ratnih zločina i formulisanjem jasnih rokova za postupanje. Ovo bi, napisala je, trebalo uključivati određene korake za istragu i privođenje tužilaštvu dosijea koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) predao 2020. godine.

I Grnu Goru pozvala je da izvršava zahtjeve za izručenje u vezi sa ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili obezbijedi da osumnjičeni bude procesuiran pred crnogorskim sudovima, u skladu sa obavezom izručenja ili krivičnog gonjenja prema međunarodnom pravu.

Preporučila je da se usvojiti zakon o naknadi za civilne žrtve rata i osigura da ne diskriminiše nijednu žrtvu.

Njena preporuka je da se omogućiti mladima da uče o događajima iz 1990-ih na objektivan način koji omogućava višestruke perspektive, osuđuje sve zločine i promoviše toleranciju i otvorenost, kako u školskim programima tako iu vannaučnim aktivnostima, uključujući i na regionalnom nivou.

Podsticati politike inkluzivne memorijalizacije koje osuđuju kršenja međunarodnog humanitarnog prava bez obzira na to ko ih je počinio i priznaje patnju svih žrtava.

Posljednja preporuka za Crnu Goru je da se “odlučno osude svi slučajevi veličanja prošlih zločina, kao i govor mržnje i promovira pomirenje i društvenu koheziju među različitim etničkim i vjerskim grupama”.