Hidrometeorološki klimatski hazardi ne mogu se izbjeći i zaustaviti i zbog toga je za Crnu Goru važno donošenje planova adaptacije na klimatske promjene, poručio je Luka Mitrović iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).

Mitrović je u intervjuu agenciji Mina kazao da će, prema izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), područje Jugoistočne Evrope i Mediterana, kojem pripada i Crna Gora, biti značajnije izloženo ekstremnim hidrometeorološkim situacijama.

Na pitanje koliko je Crna Gora pogođena klimatskim promjenama i koliko se klima promijenila u posljednje vrijeme, on je odgovorio da Crna Gora dijeli sudbinu cijelog svijeta, kao mali prostor koji se nalazi na području Jugostočne Evrope i Mediterana.

Crna Gora je, kako je rekao Mitrović, u prethodnih dvadesetak godina već imala nekoliko ekstremnih meteoroloških i hidroloških situacija – brojne suše, poplave, požare.

On je pojasnio da je sve to posljedica klimatskih promjena i veće temperature vazduha.

Mitrović je naveo da je prošla godina u Crnoj Gori, prema nezvaničnim rezultatima, bila najtoplija u istoriji mjerenja, od 1949. naovamo.

„Svaka decenija bila je toplija u odnosu na neku klimatsku normalu, za nekoliko stepeni. Kod nas se porast temperature već značajnije osjeća, posebno u sjevernom regionu“, dodao je Mitrović, samostalni savjetnik u Odsjeku za klimatske promjene ZHMS.

On je kazao da se porast temperature posebno ogleda u zimskom dijelu sezone, da je ranije bilo puno više snijega i da se mnogo duže zadržavao sniježni pokrivač.

„Sigurno da sve projekcije, koje se rade na ovom prostoru, pokazuju da će taj trend biti nastavljen, da će biti sve duži sušni periodi, sve intenzivniji i češći toplotni talasi i tropske temperature. S druge strane, kao drugi ekstrem, biće sve intenzivnije kišne padavine, koje će izazivati poplave“, rekao je Mitrović.

Kako je naveo, manje snijega u planinama i planinskih djelovima Crne Gore uticaće na to da rezerve vode akumulirane u snijegu budu sve manje.

„Samim tim biće manja izdašnost izvora i biće situacija kada će neke naše rijeke i izvori presušivati“, dodao je Mitrović i poručio da treba napraviti određeni plan prilagođavanja, kako bi sačuvali vodne resurse.

On je kazao da je jedna od obaveza Crne Gore da donese nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene i dodao da je u toku procedura izrade, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

On je ocijenio da se u Crnoj Gori brzo zaboravi neki klimatski događaj koji je uzrokovao veliku štetu.

„Od 2003. godine naovamo bilo je desetine takvih situacija. Imali smo 2003. godinu sa toplotnim talasom, 2009. i 2010. sa velikim poplavama na području Skadarskog jezera, doline Lima i Tare, nikšićkog polja, Bjelopavlićke ravnice, 2012. sa najvećim sniježnim padavinama koje su izazvale vanredno stanje“, naveo je Mitrović.

On je podsjetio na požare 2012. godine i velike suše 2014, 2016, 2018.