Godina je vrijeme između dva ponavljajuća događaja povezanih sa orbitom Zemlje oko Sunca.

353, 354 ili 355 dana — dužine regularnih godina u nekim lunisolarnim kalendarima.

354,37 dana — 12 lunarnih mjeseci; prosječna dužina godine u lunarnim kalendarima.

365 dana — obična godina u mnogim solarnim kalendarima; ~31.53 miliona sekundi.

365,24219 dana — prosječna tropska godina blizu 2000. godine.

365,2424 dana — godina proljećne ravnodnevnice.

365,2425 dana — prosječna dužina godine u Gregorijanskom kalendaru.

365,25 dana — prosječna dužina godine u Julijanskom kalendaru; svjetlosna godina se bazira na ovoj godini; iznosi 31.557.600 sekunde.

365,2564 dana — zvjezdana godina.

366 dana — prestupna godina u mnogim solarnim kalendarima; 31,62 miliona sekundi.

383, 384 ili 385 dana — dužine prestupnih godina u nekim lunisolarnim kalendarima.

383,9 dana — 13 lunarnih mjeseci; prestupna godinama u nekim lunisolarnim kalendarima.

Prosječna Gregorijanska godina iznosi 365,2425 dana = 52,1775 sedmica, 8.765,82 časova = 525.949,2 minuta = 31.556.952 sekundi (prosečna solarna, ne SI).

Obična godina iznosi 365 dana = 12 mjeseci = 8.760 časova = 525.600 minuta = 31.536.000 sekundi.

Prestupna godina iznosi 366 dana = 12 mjeseci = 8.784 časova = 527.040 minuta = 31.622.400 sekundi.

400-godišnji ciklus Gregorijanskog kalendara ima 146097 dana i zato tačno 20871 nedjelju.

Novi zemaljski kalendar (engleski: New Earth Calendar) je predlog za reformu kalendara James A. Reich-a, kojim bi se dobio vječni kalendar sa 364-dnevnom godinom od 13 identičnih mjeseci sa po 28 dana. Svakih pet godina bi se, uz neke izuzetke, poslije 28. decembra dodavala “prestupna sedmica”, kako bi se godina uskladila sa Sunčevim ciklusom.

Mjeseci su nazvani isto kao i u Gregorijanskom kalendaru, osim što je između juna i jula umetnut novi mjesec po imenu Luna. Svaki mjesec počinje u ponedeljak i završava se u nedjelju. (Izvor: Vikipedia)