Zemljini sistemi za održavanje života toliko su oštećeni da je planeta “izvan sigurnog radnog prostora za čovječanstvo”, upozorili su naučnici.

Njihova je procjena pokazala da je šest od devet “planetarnih granica” probijeno zbog onečišćenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i uništavanja prirodnog svijeta. Planetarne granice su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, izvan kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti od neuspjeha, prenosi klix.ba.

Probijene granice znače da su sistemi odbačeni daleko od sigurnog i stabilnog stanja koje je postojalo od kraja posljednjeg ledenog doba, prije 10.000 godina, do početka industrijske revolucije. Cijela moderna civilizacija nastala je u tom vremenskom razdoblju, nazvanom holocen.

Procjena je bila prva od svih devet planetarnih granica i predstavljala je “prvu naučnu zdravstvenu provjeru za cijeli planet”, rekli su istraživači. Pređeno je šest granica, a za dvije se procjenjuje da su blizu probijanja: onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana. Jedina granica koja nije ugrožena je atmosferski ozon, nakon što je akcija postupnog ukidanja razornih hemikalija posljednjih godina dovela do smanjenja ozonske rupe.

Naučnici su rekli da je “najzabrinjavajući” nalaz da su sve četiri biološke granice, koje pokrivaju živi svijet, bile na, ili blizu, najvišeg nivoa rizika. Živi svijet je posebno vitalan za Zemlju jer pruža otpornost kompenzirajući neke fizičke promjene, na primjer, stabla koja apsorbiraju onečišćenje ugljičnim dioksidom.

Procjena, koja je objavljena u časopisu Science Advances i temeljila se na 2000 studija, pokazala je da je nekoliko planetarnih granica davno pređeno. Granica cjelovitosti biosfere, koja uključuje zdravo funkcioniranje ekosistema, probijena je u kasnom 19. vijeku, rekli su istraživači, jer je uništavanje prirodnog svijeta desetkovalo divlje životinje. Isto uništavanje, posebice uništavanje šuma, znači da je granica za korištenje zemljišta probijena prošlog stoljeća.

Klimatski modeli sugerišu da je sigurna granica klimatskih promjena pređena u kasnim 1980-ima. Za slatku vodu, nova metrika koja uključuje i vodu u jezerima i rijekama i u tlu, pokazala je da je ta granica prijeđena početkom 20. vijeka.

Planetarne granice postavljene su pomoću specifičnih metrika, kao što je nivo CO2 u atmosferi za klimatske promjene. Zemljini sistemi otporni su na određene nivoe promjena, tako da je većina granica postavljena na nivou višem od onog koji je postojala tokom posljednjih 10.000 godina. Na primjer, CO2 je bio 280 djelova na milion do industrijske revolucije, ali je planetarna granica postavljena na 350 ppm, piše The Guardian.