Nekoliko dana poslije odluke Međunarodnog suda pravde, koji je ocijenio da kosovska deklaracija o proglašenju nezavisnosti nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, već se oglasilo nekoliko separatističkih pokreta koji traže da se i u njihovim slučajevima primijeni ‘kosovski model’, prenosi agencija Tanjug.

Pridnjestrovska Moldavska Republika, koja je jednostrano proglasila nezavisnost 1990. godine, poslije odluke suda u Hagu traži međunarodno priznanje samoproklamovane države.

Ona je, kako otkrivaju rumunski mediji, uputila zvanični zahtjev UN u kome traži, pozivajući se na savjetodavno mišljenje MSP, da se prizna nezavisnost te ‘države’ unutar Moldavije.

Nijedna zemlja u svijetu još nije priznala Pridnjestrvsku Moldavsku Republiku, iako je proglasila nezavisnost prije dvije decenije.

Odluka MSP je ohrabrila i Katalonce u Španiji.

"Ja ću sa svoje strane učiniti sve što mogu da centralna vlada u Madridu prizna Kosovo", izjavio je potpredsjednik katalonskog parlamenta Ljuis Korominas, tokom razgovora sa šefom albanske diplomatije Iljirom Metom. Tirana je, sa svoje strane, obećala otvaranje konzulata u Barceloni, javila je agancija ATA.

Poslije odluke u Hagu, među prvima se oglasio lider mađarskih separatista u Rumuniji Laslo Tekeš. Presuda MSP o Kosovu je pokazala da Sekujskoj pokrajini u Transilvaniji, u kojoj su većinsko stanovništvo Mađari, treba dati samostalnost. "To je isto što i Kosovo", smatra on.

Predsjednik lokalne organizacije opozicione Socijaldemokratske partije u Klužu podnio je krivičnu tužbu protiv Tekeša zbog "antiustavnih izjava".

Poslije odluke MSP reagovao je i predsjednik Abhazije koja je proglasila nezavisnost od Gruzije.

"Mišljenje MSP je još jednom potvrdilo pravo na samoopredeljenje Abhazije i Južne Osetije. To će podstaći nova priznanja dvije od Gruzije otcijepljene autonomne oblasti", izjavio je predsjednik Sergej Bagapš.

U Nagorno Karabahu, provinciji koja se devedesetih godina otcijepila od Azerbejdžana, sa velikim entuzijazmom su dočekali odluku MSP, prenijele su ruske agencije. Građani, pretežno Jermeni, nadaju se da će im ‘slučaj Kosova’ skratiti put do međunarodnog prinanja.

Kosovski model je izazvao interesantne diskusije i u Turskoj, odnosno na sjevernom Kipru. Dok se zvaničnici uzdržani, eksperti su mišljenja da je Kosovo otvorilo mogućnost za međunarodno priznanje ‘države’ koju su 1983. godine proglasili kiparski Turci, a priznaje je samo Ankara.

"Kosovsko proglašnje nezavisnosti od Srbije otvorilo je novi prozor za međunarodno priznanje sjevernog Kipra", smatra stručnjak za balkanska pitanja Gezde Kilič Jasin iz istraživačke grupe TURKSAM.

"Postoji sličnost (Kosova) sa kiparskim slučajem, što Turska može da iskoristi u budućnosti", ističe Muzafer Vatansever, iz grupe USAK.

Mišljenje MSP se još proučava, tako da će mnogi separatistički pokreti, kojih u svijetu ima više od 90, tek podići glavu, smatraju analitičari.

"Ovo je loša vijest za mnoge zemlje koje se suočavaju sa separatizmom, odnosno ozbiljna prijetnja njihovom teritorijalnom integritetu", upozorava Edvin Baker, saradnik holandskog Instituta za međunarodna istraživanja i ukazuje na mogućne lomove prije svega u Mjanmaru, Iraku, Indiji i Somaliji, prenosi Tanjug.