Crnogorsko medijsko okruženje nosi ukupni srednji rizik po pluralizam i slobodu medija i uz samo jedan procentni poen povećanja rizika konačni rezultat je skoro nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, osnovni je zaključak izvještaja o pluralizma medija u digitalnoj eri  koji se odnosi na Crnu Goru, a čija je autorka nezavisna istraživačica Daniela Brkić.

Ovaj izvještaj, koji priprema Evropski univerzitetski institut iz Firence, od prošle godine uvršten je u izvore koji sačinjavaju redovne izvještaje EU o vladavini prava, te zato postaje sve važniji alat i mjerilo stanja u medjima u EU i zemljama kandidatima.

Prema ovom izvještaju, oblasti Osnovna zaštita (43%) i Politička nezavisnost (65%) spadaju u rang srednjeg rizika, dok Društvena uključenost (70%) i Tržišni pluralizam (73%) bilježe visokorizične rezultate.

“Kako monitoring pokazuje, u Crnoj Gori postoji prostor za smanjenje nivoa rizika medijskog pluralizma u sve četiri ključne oblasti. Neki od najvećih izazova uključuju:
Osnovna zaštita
Bezbjednost novinara predstavlja izazov i ugrožava standarde profesije. Neophodno je povećati poštovanje etičkih i profesionalnih normi. Mehanizam slobodnog pristupa informacijama suočen je sa ozbiljnim izazovima, što je vidljivo iz velikog broja žalbi.
Preporuke
Država treba da pronađe mehanizme za promociju Etičkog kodeksa novinara i ojača kapacitete profesionalnih organizacija koje bi mogle promovisati/nametnuti poštovanje profesionalnih i etičkih normi.
Kapacitete i nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama treba ojačati kako bi mogla blagovremeno i efikasno sprovoditi žalbene postupke.
Nacionalno zakonodavstvo treba uskladiti s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Tržišni pluralizam
Pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima se ne primjenjuju u potpunosti, posebno u slučajevima medija osnovanih stranim kapitalom i onlajn medija. Na tržištu nedostaju mjerenja gledanosti/slušanosti/posjećenosti koja bi mogla poslužiti kao osnova za nadzor tržišne konkurencije.
Preporuke
Pravila o transparentnosti medijskog vlasništva treba ojačati u oblasti onlajn medija, tako što će registracija izvorno digitalnih medija biti obavezna pod prijetnjom sancija.
Nadležni medijski organi treba da uspostave registar stvarnih/krajnjih vlasnika medija. Takođe bi bilo preporučljivo uspostaviti jedinstveni registar vlasništva za sve medije i jedinstveno regulatorno tijelo koje bi pratilo poštivanje pravila o međusobnom vlasništvu.
Uspostaviti pouzdan sistem mjerenja medijske publike po mogućnosti u nadležnosti medijskog regulatora.
Uvesti pravila u finansiranju javnih medija koja bi uzela u obzir ne samo obim državnog budžeta, već i obim medijske industrije, kao garanciju tržišne konkurencije i medijskog pluralizma.
Politička nezavisnost
Postojeća zakonska rješenja nijesu dovoljna da spriječe političku kontrolu nad javnim medijskim servisom na nacionalnom i lokalnom nivou. Politički uticaj na komercijalne medije je takođe snažan, bez raspoložive normativne zaštite uredničke i novinarske nezavisnosti od vlasnika i komercijalnih interesa koji mogu biti i politički motivisani.
Preporuke
U Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG trebalo bi uvesti dodatne zaštitne mjere prilikom izbora članova Savjeta kako bi se spriječio uticaj političkih vlasti na njihov rad, i posredno uticaj na izbor rukovodilaca i uređivačkih timova u toj medijskoj kući.
Zakonom o elektronskim medijima trebalo bi detaljnije definisati način i obim finansiranja lokalnih javnih Strana 23 Centar za medijski pluralizam i slobodu medija sufinansira Evropska unija medijskih servisa iz opštinskih budžeta, te uvesti zaštitne mjere koje bi spriječile politički uticaj na izbor članova savjeta lokalnih javnih emitera.
Precedure imenovanja i razrješenja urednika trebalo bi zakonski urediti kako bi se obezbijedila veća uređivačka nezavisnost od vlasnika medija i oglašivača.
Neophodno je uvesti redovan monitoring onlajn i društvenih medija kako bi se pravila o predizbornom oglašavanju sveobuhvatnije primjenjivala u medijskom sektoru.
Društvena uključenost
Država ne nudi sistematske i efikasne mehanizme za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, posebno u onlajn medijima i na društvenim platformama. Mediji ne nude dovoljno sadržaja za osobe s invaliditetom.
Preporuke
Nadležne medijske institucije treba da uspostave mehanizme za prepoznavanje i sprječavanje dezinformacija i govora mržnje u medijima.
Potrebno je uspostaviti saradnju nadležnih medijskih institucija i globalnih internet i društvenih medijskih platformi kako bi se olakšalo prepoznavanje i prevencija širenja uvredljivih i ilegalnih medijskih sadržaja.
Podsticati razvoj i oostanak medija zajednice, posebno medija namijenjenih ranjivim i marginalizovanim društvenim grupama, novcem iz državnog Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Uvesti zakonsku obavezu javnih medijskih servisa da proizvode sadržaje pristupačne osobama sa invaliditetom.”