Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojio je juče, 31. jula, Zakon o zaštiti civilnih žrtva rata na koji se čeka skoro tri decenije.

U Zakon su uvedene prvi put kao kategorije civilnih žrtava rata, žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja, te djeca rođena iz ovog zločina, a žrtvama seksualnog nasilja i silovanja i osobama koje su stradalnici zaostalog ratnog materijala ostavljena je mogućnost izbora povoljnijeg prava u kontekstu izbora između lične invalidnine i mjesečnih ličnih primanja, javlja RSE.

Zakon je podržalo 44 delegata, dok je 19 bilo suzdržanih, a dva protiv.

Nacrt tog zakona usvojen je u mandatu predhodne vlade i oba doma federalnog parlamenta i dobio je podršku svih onih koji su bili zainteresovani u tom procesu. Zaštita civilnih žrtava rata zajednička je nadležnost Federacije i kantona.

Zakon predviđa mnoga poboljšanja u odnosu na ranije, opšte zakonsko rješenje, a između ostalog, ukida se zabrana korišćenja ostvarenog prava ukoliko korisnik prava napusti BiH duže od tri mjeseca, što je raniji zakon predviđao.

U prelaznim i završnim odredbama predviđeno je, između ostalog, da svi nadležni prvostepeni organi, za sve postojeće korisnike prava donesu nova rješenja o daljnjem korištenju prava na osnovu odredbi ovog zakona, s tim da to neće iziskivati ponovne ocjene oštećenja organizma, pribavljanje stručnog mišljenja za posebnu kategoriju civilnih žrtava rata, niti ponovno utvrđivanje činjenice nestanka ili pogibije osobe, kao osnova za ostvarivanje prava.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Predlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata 25. jula.

U BiH nema podataka o broju djece koja su rođena nakon ratnog silovanja.

U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.