Globalni indeks mira pada devetu godinu zaredom i u 2022. broj žrtava globalnih konflikata porastao je za 96 odsto, na 238.000 ljudi.

Globalni indeks mira 17 godina sastavlja sidnejski Institut za ekonomiku i mir (IEP).

U danas objavljenom indeksu mira stručnjaci IEP analiziraju situaciju u 163 zemlje, sa oko 99,7 odsto svjetskog stanovništva, na osnovu 23 različita indikatora.

Indikatori uključuju broj žrtava međunarodnih ili unutrašnjih konflikata koji potresaju neku zemlju, ali i stopu ubistava, terorizam, militarizaciju, političku nestabilnost ili broj zatvorenika.

Ipak, autori indeksa su ocijenili da je u 84 zemlje došlo do izvjesnog napretka, dok se situacija pogoršala u 79 zemalja.

U Globalnom indeksu mira 2023. se navodi da je globalna ekonomska šteta od nasilja prošle godine porasla 17 odsto, na 17,5 biliona dolara, što je oko 13 odsto ukupnog svjetskog BDP.

Navodi se i da su konflikti u svijetu sve više internacionalizovani, i da je sada 91 zemlja uključena u neki oblik međunarodnog sukoba, za razliku od 58 zemalja 2008. godine.

Najveći pad na tabeli zabilježila je Ukrajina koja je zbog rata i njegovih posledica pala za 14 mjesta i svrstala se među 12 zemalja u kojima je indeks mira veoma nizak.

Na začelju tabele i dalje je šestu godinu zaredom Avganistan, a u toj grupi su i Jemen, Sirija, Južni Sudan i Demokratska Republika Kongo.

Najmirnija zemlja je Island, koji tu poziciju zauzima još od 2008. godine, a slijede Danska, Irska, Novi Zeland i Austrija.

Kada je riječ o regionu Jugoistočne Evrope i zemljama bivše Jugoslavije, na najboljem, osmom mjestu je Slovenija, iako je i ona zabilježila pad od četiri mjesta. Uz Sloveniju, u grupi zemalja sa veoma visokim indeksom mira je i Hrvatska na 14. mjestu.

U kategoriji zemalja sa visokim indeksom mira, u kojoj je i većina evropskih zemalja, nalaze se S.Makedonija (38), Crna Gora (45) i Bosna i Hercegovina (61). Kosovo je na 70. mjestu, pri čemu je ono prema ocjeni analitičara IEP od poslednje studije napredovalo pet mjesta.

Srbija je nazadovala za sedam mjesta i, kao 65. od ukupno 163 zemlje, iz zone mirnih ušla u kategoriju umjereno mirnih zemalja, prenosi Beta.

Međutim, iako je Evropa i dalje najmirniji region u svijetu i čak je sedam evropskih zemalja među prvih deset sa najvišim indeksom mira, i u 23 evropske zemlje je prošle godine došlo do pogoršanja po nekoliko indikatora, a uglavnom je riječ o konfliktu, političkoj nestabilnosti i odnosima sa susjedima. To je dobrim dijelom posledica pomjeranja kriznih i konfliktnih žarišta tokom prošle godine, navodi se u Globalnom indeksu mira.

Sukobi u regionu Bliskog istoka, Sjevernoj Africi i Južnoj Aziji su donekle utihnuli, ali su se rasplamsali u podsaharskoj Africi, Evropi i Azijsko-Pacifičkom regionu. Najveći pad indeksa mira zabilježen je u Evroazijskom regionu.

Tokom prošle godine broj ubijenih u ratu u Ukrajini iznosio je, kako se procjenjuje, 82.000 ljudi. Ipak najveći broj ljudskih života odnio je prošle godine sukob u Etiopiji, sa oko 100.000 ljudi ubijenih na bojnom poplju.

Broj žrtava od posledica rata u etiopskom Tigraju, kao što su glad i bolesti, konzervativno se procjenjuje na oko 200.000 ljudi.

Uprkos porastu broja konflikata, veći broj zemalja je prošle godine sredstva umjesto u vojsku, usmjeravao u druge svrhe, poput zdravstva, obrazovanja, infrastrukture ili u oporavak od pandemije.

Vojna potrošnja je ipak prošle godine u svijetu porasla 17 odsto u odnosu na 2008. godinu, pri čemu su najveći potrošači bili Kina (180 milijardi dolara), SAD (70 milijardi dolara) i Indija (40 milijardi dolara).

Osnivač i direktor IEO Stiv Kilelea izjavio je da je ovogodišnji izvještaj pokazao kontrast u dinamici militarizacije i konflikta. Prema njegovim riječima, većina zemalja je smanjila svoju zavisnost od vojske, dok je istovremeno veći broj sukoba internacionalizovan.

Prošle godine je, kako je naglasio, u ratnim sukobima poginulo najviše ljudi još od genocida u Ruandi 1994. godine.

“Posle ratova u Avganistanu, Iraku, Siriji i sadašnjeg rata u Ukrajini, jasno je da ni najsnažnije vojske ne mogu da sadvladaju dobro opremljeno lokalno stanovništvo. Rat je postao nešto u čemu se najčešće ne može pobijediti i sve veći ekonomski teret”, rekao je Kilelea.