Srbija u prvi plan stavlja formiranje zajednice opština sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.

Kosovo nastoji da se izbori da ta zajednica nema izvršna ovlašćenja, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.

“Ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, naglasio je, prenosi Al Jazeera.

“Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokratiji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti”, rekao je Kurti.

Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao sekretar u kancelariji glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhapsila ga je srpska policija.

“Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tokom povlačenja srpskih policijskih i vojnih snaga sa sobom su poveli dvije hiljade ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik”, podsjetio je.

“U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog krsta i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića”, rekao je.

Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, “ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije”.

Vučić ga je još prije koji mjesec nazvao “terorističkim ološem”.

Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.

Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom “za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirenje”.

“Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, iako sam propatio tamo”, zaključio je.