Naučnici  i filozofi su vjekovima tragali za biološkom osnovom mašte, a njihova potraga se, čini se, isplatila. Jedno istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Dartmouth pruža neke dosad nedostižne odgovore na dugo postavljana pitanja o mašti, prenosi Geek.hr.

Studija je otkrila da je aktivnost mozga koji zovemo mašta zapravo produkt široko rasprostranjene mreže neurona, što oni zovu mentalnim radnim prostorom. Ova mreža svjesno upravlja različitim slikama, simbolima i idejama, te nam omogućava snažan mentalni fokus u osmišljavanju novih ideja i rješavanju različitih složenih problema.

„Kad bi Ajnštajna pitali kako izgleda njegov naučni tok misli, rekao bi da uzima sliku u svom umu i poigrava se i manipulira njome gledajući je iz različitih uglova i na taj način kombinuje i analizira stvari“, rekao je Alex Schlegel, istraživač i autor ovog istraživanja.

On dodaje da se mentalni radni prostor povezuje sa stvarno nevjerovatnim, fleksibilnim stvarima koje su ljudi sposobni napraviti.

„Možemo stvoriti umjetnička djela, možemo razmišljati na naučni ili na matematički način. I u mnogim tim slučajevima to zahtijeva sposobnost mentalnih reprezentacija ideja, simbola i slika, kao i mogućnost njihovim poigravanjima u vlastitom umu“, kaže Schlegel.

Ovo istraživanje  značajno odstupa od ranijih istraživanja mašte koja su pokušala smjestiti kreativnu aktivnost u različite pojedinačne, izolovane djelove mozga.

Novi uvidi u kreativne procese u mozgu pružaju polaznu tačku za istraživanja koja bi mogla pomoći u dizajniranju novih procesa učenja i razvijanju vještačke inteligencije.

„Rezultati našeg istraživanja približavaju nas razumijevanju toga kako nas organizacija našeg mozga odvaja od ostalih vrsta, te pruža tako bogato lično igralište za slobodno i kreativno razmišljanje“, izjavio je Schlegel i dodao: „Razumijevanje tih razlika pomoći će nam da steknemo uvid u to otkuda dolazi ljudska kreativnost, a moglo bi nam i pružiti mogućnost stvaranja tih istih kreativnih procesa u mašinama.“