“Brod je doplovio do obale”, rekla je predsjednica UN konferencije Rena Li nakon maratonskih završnih razgovora koji su trajali pet dana, prenosi Index.hr.

Sporazum se smatra ključnom komponentom u nastojanju da do kraja decenije 30 posto svjetskoga kopna i mora bude pod zaštitom, poznat kao “30 za 30”, koji je u decembru dogovoren u Montrealu.

Ekonomski interesi bili su najveći kamen spoticanja u zadnjem krugu pregovora koji je počeo 20. februara. Zemlje u razvoju tražile su veći udio u zaradi od “plave ekonomije” uključujući i transfer tehnologije.

Do samoga kraja predmet rasprava bio je i sporazum o razmjeni koristi od “morskih genetskih resursa” koji se koriste, na primjer, u biotehnologiji.

‘Grinpis’ tvrdi da se svake godine pod zaštitu mora staviti 11 miliona kvadratnih kilometara okeana da bi se dosegao cilj do 2030. godine.

Vrlo malo otvorenog mora nalazi se pod bilo kakvom zaštitiom, a zagađenje, zakiseljavanje i prekomjerni izlov ribe predstavljaju sve veću prijetnju.

“Zemlje moraju formalno prihvatiti sporazum i ratifikovati ga što prije kako bi se mogao primijeniti”, rekla je Laura Meler iz ‘Grinpisa’, koja je učestvovala u razgovorima, prenosi Index.hr.