Mediji i analitičari su saglasni u ocjeni da zapadni znatno moćniji tenkovi od ruskih sad ukrajinskoj vojsci treba da omoguće da ne samo zaustavi očekivane ruske ofanzive, već i prodore kroz rusku odbranu na frontu i povratak dijela izgubljenih teritorija.

Uloga SAD je ključna i zato je pažnju privukla i tvrdnja Vašington posta da je cilj američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da “posleratnu Ukrajinu” pretvori u bastion protiv mogućih ruskih invazija, uz davanje moćnog oklopnog i protivvazdušnog naoružanja Kijevu, izgradnje “nekorumpirane ukrajinske privrede i ugrađivanje Ukrajine u Evropsku uniju”.

Neki dijele mišljenje britanskog dnevnika Gardijan da isporuka tenkova znači da se sve preokreće ka cilju ukrajinske pobjede, iako to može značiti i da bi Kijev, ako baš ne pobijedi, dobio mnogo snažniji položaj za slučaj obustave vatre i pokretanja mirovnih pregovora.

Ali u analizama se ne kriju i ozbiljne sumnje u mogućnost da Ukrajina, kolikod jaka podrška Zapada u oružju bude, pobijedi Rusiju i tako je našla odjeka i procjena Karnegi fondacije da “nema vojne alternative u rusko-ukrajinskom ratu… jer bilo bi sjajno da Ukrajina povrati više teritorije, ali po koju cijenu i s kojom strategijskom dobiti”.

Zato analitičar Karnegi fondacije smatra da bi daleko bolje za sve bilo da se rusko-ukrajinski rat zaustavi, “makar se pretvorio u zamrznuti sukob”.

I kaže da bi “kako god bili teški pregovori i diplomatska nastojanja, ograničeno primirje bilo daleko bolje nego rat koji bi u Evropi trajao godinama…prijeteći cijelom svijetu”.

Budimpeštanski list Mađar nemzet navodi da je “savršeno u pravu njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok koja je rekla da je većina država Evrope u ratu s Rusijom”, iako je to njemački kancelar Olaf Šolc opovrgao.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

“Isporukom teških tenkova su zapadne zemlje prešle Rubikon, bilo to iz moralnih obzira, da očuvaju biznis interese ili da oslabe Rusiju”, kaže mađarski dnevnik, uz opasku da “sad još jedino ostaje da pošaljemo i svoje vojnike na front”.

I drugi mediji, analitičari i političari na Zapadu su saglasni da to jeste opasan izazov Rusiji, pa britanski list Gardijan tako ocjenjuje da se “stav Zapada zaoštrio i došlo se do presudnog trenutka u ratu”.

“Jedno je sad jasno: to je rat Zapada protiv Rusije”, ističe londonski dnevnik i zaključuje da je “Ukrajina ovim još više svoju sudbinu stavile u ruke (američkog predsednika) Džozefa Bajdena”.

Kiparski akademik Stefanos Konstantinidis u listu Filefteros navodi da je “rat u Ukrajini ušao u novu opasnu dimenziju i postao rat pod vođstvom NATO i SAD protiv Rusije kad je Njemačka pristala da svoje ‘Leopard’ tenkove isporuči Kijevu”.

“Sudeći po nagovještajima Moskve, ruski odgovor će biti žestok i rat ulazi u burne vode, a opasnosti za cijelo čovječanstvo su velike”, upozorio je kiparski akademik.

Bivši mađarski evroposlanik i publicista Đula Heđi na portalu Indeks ide još dalje u analizi i smatra da “rat u Ukrajini jeste prerastao u sukob Zapada pod vođstvom SAD protiv Rusije, ali je to i rat preko posrednika s ciljem da se zastraši i zauzda i Kina”.

“Peking to savršeno razumije i odgovor Kine je jasan: vojno jačanje i dalji razvitak nauke i tehnologije uz snaženje savezništva s ‘nezapadnim svijetom'”, predočava Heđi.

“Evropa i Rusija, koje se ustremljuju jedna protiv druge i postaju neprijatelji, potčinjene su Americi i Kini, a njihova sudbina zavisi od odluka te dvije super-sile”, misli mađarski publicista, prenosi Beta.