“Prvo, i najvažnije, koliko je povjerljiva i koliko je osjetljiva informacija koja nije našla put (kao što po zakonu mora) do Državnog arhiva?

Kako to utiče na nacionalnu bezbjednost i šta zakon nalaže s obzirom da se postoji mogućnost da su ovi dokumenti bili kod Džoa Bajdena, koji je za vrijeme Trampove administracije bio običan građanin.

Pitanje je ko je imao pristup tada.

Drugo, zašto je Bijeloj kući trebalo dva mjeseca da prizna da je pronašla dokumenta?

Teško je izbjeći zaključak da su izbori na sredini mandata odigrali ulogu u onome što se dogodilo.

Treće, da li će administracija sada morati da imenuje specijalnog savjetnika koji će ispitati stvar kao što je to bilo u slučaju Donalda Trampa?

Mnogi će se tome oduprijeti, tvrdeći da su ova dva slučaja veoma različita s obzirom na otpor bivšeg predsjednika i optužbe za opstrukciju, ali će biti teško iznijeti taj slučaj ubjedljivo i izbjeći optužbe za dvostruke standarde”, piše BBC.