Umijeće slaganja kamenja potiče iz drevnih kultura. Brojni domorodački narodi su iz različitih razloga stvarali manje ili veće gomile kamenja. Jedan od najstarijih razloga za to bili su prvobitni sunčevi kalendari kojima bi se računalo vrijeme solsticija i ekvinocija.

U moderno doba kameni tornjevi češće služe za opuštanje, meditaciju, stvaranje, igru i učenje. No naizgled bezazleni ritual pravljenja skulptura u prirodi nije baš tako beznačajan niti bezopasan. Iako naslagano kamenje može poslužiti kao praktičan putokaz ili jednostavan način za označavanje planinarskih staza, ekolozi i zaštitnici prirode upozoravaju na to da kamene gomilice na pogrešnom mjestu mogu dovesti do erozije, kao i ugroziti životinjski svijet. Osim što narušavaju ekosistem i prirodna staništa, mogu dovesti do izumiranja autohtonih biljaka, malih sisara i ugroženih vrsta.

Džon Horston, osnivač male organizacije za zaštitu životne sredine pod nazivom Blue Planet Society, smatra da je slaganje kamenja trend sa štetnim posljedicama, što je prvi put primijetio na škotskim plažama na ostrvima Orknej, gdje su brojni prolaznici poželjeli da ostave trag i sagradili kamene tornjeve.

Onima koji baš žele da slažu kamenje u prirodi ekolozi savjetuju da ih rastave prije odlaska, a iz prirode uzmu samo fotografije i lijepe uspomene. (Izvor: punkufer.dnevnik.hr)