Rezultati su objavljeni u časopisu Physical Review Letters, prenosi Geek.hr

Džulijan Barbur sa Univerziteta Oksford, Tim Koslovski sa Univerzietat Nju Brunsvik i Flavio Merkati s Instituta za teorijsku fiziku Perimeter predstavili su novu „strijelu vremena”, koja nije bazirana na termodinamici, već na gravitaciji. „Vrijeme je misterija. Doslovno sve što znamo o zakonima fizike je isto bez obzira na smjer u kojem se vrijeme kreće”, izjavio je Barbur.

Kako bi došli do te „gravitacijske strijele vremena” koristili su jednostavnu zamjenu za naš svemir – računarsku stimulaciju 1.000 čestica koje su u interakciji pod utjecajem Njutnovih zakona gravitacije. Otkrili su da se svaka konfiguracija čestice pretvara u stanje niske složenosti – poput haotičnog roja pčela koji se posloži u uredniju strukturu sličnu Bolcmanovoj fluktuaciji niske entropije. A od te tačke, čestice su se razvijale u dvije posebne, simetrične i suprotne „strijele vremena”.

„Ako pogledate jednostavan model s rojem pčela u sredini (Veliki prasak) koji se razbije u svim smjerovima, tada se može reći da postoje dvije ‘strijele vremena’, koje pokazuju na suprotne krajeve od roja pčela”, nastavlja Barbur. U ovom dijagramu može se vidjeti koliko je unikatan trenutak niske složenosti, tj. prošlosti iz koje izviru dvije budućnosti:

Model suprotnih budućnosti (Image credits: APS/Alan Stonebraker via APS Viewpoint )

„Ova situacija s dvije budućnosti prikazuje pojedinačnu haotičnu istoriju u oba smjera, što znači da bi u biti postojala dva svemira, svaki s jedne strane tog centralnog stanja kaosa. Obje strane mogle bi sadržati promatrače koji percipiraju protok vremena u suprotnim smjerovima. Svako inteligentno biće u tom drugom svemiru vidjelo bi svoju ‘strijelu vremena’ kako se odmiče od svog središnjeg stanja. Oni bi smatrali da mi sad živimo u njihovoj najdaljoj prošlosti”, zaključuje Barbur.