Glavni izazovi za crnogorsku ekonomiju u narednom periodu biće smanjenje deficita tekućeg računa na održive nivoe i poboljšanje konkurentnosti kroz strukturne reforme, ocijenili su izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda.

U Zaključcima o Crnoj Gori, u koje je agencija Mina-business imala uvid, čelnici MMF-a smatraju da je u Crnoj Gori potrebno dodatno poboljšati poslovno okruženje, smanjiti birokratiju i uska grla u infrastrukturi, kao i rješavati slabosti kao što su makroekonomske statistike, koje treba unaprijediti u cilju lakših ekonomskih analiza.

Iz te finansijske institucije podsjetili su da je jak priliv kapitala do prošle godine podržavao brz ekonomski rast, ali da je globalna kriza izvukla na površinu ranjivosti, što je dovelo do kreditne krize i oštre kontrakcije ekonomske aktivnosti.

"S obzirom na ograničenu fleksibilnost politike, potrebno je smanjiti veliki fiskalni i spoljni deficit i jačati konkurentnost kroz strukturne reforme", kazali su iz MMF.

Oni su rekli da je fiskalno stezanje presudno za podršku reformama koje bi bile usmjerene na poboljšanje konkurentnosti u Crnoj Gori.

U Zaključcima se podsjeća da je Crna Gora snažno pogođena globalnom finansijskom krizom, a zabrinutosti za bankarski sistem podstakle su velike isplate depozita i izazvale kreditnu krizu.

"Bum na tržištu nekretnina izazvao je jake negativne efekte koji su smanjili potražnju. Konačno, nepovoljni uslovi razmjene zategli su situaciju u industrijskom sektoru", kažu iz MMF.

Kao rezultat toga, kako dodaju, BDP-a se oštro smanjio prošle godine, a nezaposlenost porasla. "Ekonomska kontrakcija doprinosi obnovi unutrašnje i spoljne ravnoteže, ali je takođe izvukla na površinu i fiskalni deficit. Ranije značajni pozitivni izlazni otvor praktično je bio eliminisan, a pad uvoza prepolovio je vrlo visoki deficit tekućeg računa", navode iz MMF.

S druge strane, fiskalni prihodi otkrivaju značajan fiskalni deficit, koji odražava temeljna neslaganja između niskih poreskih stopa i velikog javnog sektora.

Javni dug dostigao je 38,8 odsto BDP-a i mogao bi nastaviti da raste zbog nepovoljne dinamike duga, neizvjesnosti potencijalnih obaveza i starenja stanovništva.

"Vlasti su sprovele široke mjere za stabilizaciju finansijskog sistema i pokretanje kreditne aktivnosti. Među njima su pokrivanje garantovanih depozita, prijevremena otplata kredita, hitna podrška likvidnosti i smanjenje obavezne rezerve", rekli su predstavnici MMF, prenosi RTCG.