Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno 60.

“Mi nećemo zaboraviti činjenice koje moraju da se unesu u udžbenike istorije kako se ne bi ponovilo i da bi nas podsjećalo na zlo učinjeno u naše ime našim komšijama”, poruka je iz saopštenja ANIMA, kotorskog Centra za žensko i  mirovno obrazovanje.

ANIMA napominje da se “zajednica još nije suočila sa prošlošću” i da se “grade novi razdori u našem dvorištu kako bi politička elita mogla da vlada našim sjećanjem i životima”.

Na ratni zločin star 31. godinu danas zajednički podsjećaju i Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagrea.

“Najveći broj pripadnika JNA, preko 7000, koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, bio je iz Crne Gore. U napadu je bila angažovana i posebna jedinica crnogorskog MUP-a. Suočavanje s ovom sramnom epizodom iz bliske prošlosti je neophodno da bi se uvidjele zablude i spriječilo da se isto ponovi”, rečeno je u sazajedničkom saopštenju.

Za vrijeme napada na Dubrovnik i okolinu, poginulo je 116 civila, 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su bile zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH), prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski opljačkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez električne energije i vode, i u pomorskoj i vazdušnoj blokadi.

“Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvo ima obavezu da samoinicijativno procesuira zločine koji su počinjeni tokom rata u Hrvatskoj i na tome treba da sarađuje sa hrvatskim državnim odvjetništvom”, rečeno je u sazajedničkom saopštenju HRA, CGO i Dokumenta.

Prema posljednjim informacijama, dobijenim od Županijskog suda u Splitu, protiv bivših vojnih starješina JNA iz Srbije i Crne Gore, koji se pred tim sudom terete za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, raspisane su potjernice. U Hrvatskoj su optuženi: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović.

“Kako Srbija i Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nejasno je zašto hrvatsko pravosuđe ove predmete nije dostavilo Srbiji i Crnoj Gori radi procesuiranja” navodi se u zajedničkom sapštenju HRA, CGO i Dokumenta.