Lideri zemalja Zapadnog Balkana će na samitu potpisati tri regionalna sporazuma, o slobodi kretanja s ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznanju profesionalnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa i arhitekata.

Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je njemačka vlada, u vrijeme kancelarke Angele Merkel, inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana Konferencija o Zapadnom Balkanu.

Poslije tog samita u Berlinu, domaćini su bili 2015. godine Beč, 2016. Pariz, 2017. Trst, 2018. London, 2019. Poznanj i 2020. Sofija.

Cilj procesa je da se ubrza saradnja šest zemalja Zapadnog Balkana i integraciju tog regiona u EU. Inicijativa se uglavnom fokusira na rješavanje bilateralnih i internih problema u regionu i unaprjeđenje privredne saradnje koja bi bila temelj održivog razvoja regiona.

“Možda će sastanak u Berlinu i oživljavanje regionalne saradnje, uz potpisivanje tri važna sporazuma, doprineti i boljem razumevanju pravca i brzine kojim se čitav region čvršće vezuje i međusobno i sa samom EU kojoj već decenijama teži”, rekla je za Euronews Srbija potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić.

Kako prenosi Tanjug, u Berlinu se posebno ističe da će među potpisnicima biti Srbija i Kosovo, između kojih postoje velike tenzije. Takođe se u Berlinu nadaju da će učesnici na Samitu moći da se dogovore da svoje energetske sektore bolje umreže, a sve u cilju što manje zavisnosti od Rusije.

Osim Olafa Šolca, koji će i otvoriti samit, skupu će prisustvovati i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kao i predsjednik Saveta EU Šarl Mišel.

Pored Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, S. Makedonije, Crne Gore i Srbije, na sastanku u Berlinu učestvuju i šefovi diplomatija Bugarske, Grčke, Austrije, Hrvatske, Slovenije i Češke.