Apel je upućen “imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja”.

“Naše organizacije decenijama rade na pitanjima suočavanja sa prošlošću, i u tom kontekstu cijenimo značajnim postavljanje spomen obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini. Tim prije nam je važno da takvi akti budu u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom. Stoga, očekujemo da javnost obavijestite o zakonskom osnovu za postavljanje spomen-ploče,” stoji u dopisu poslatom ministarstvima odbrane i vanjskih poslova.

ANIMA, HRA i CGO podsjećaju da su se, u cilju postavljanja spomen-obilježja na mjestu

nekadašnjeg vojnog logora JNA u Morinju, obraćali nadležnima u opštini Kotor, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, ali da im nikada nije stigao odgovor ni od predsjednika opštine,

Vladimira Jokića, ni od sekretarke Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Tatjane

Kriještorac, ni predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje.

“Ipak, ohrabruje javno iznešeni stav gradonačelnika Jokića da podržava inicijativu za podizanjem spomen-obilježja na tom mjestu u skladu s pravosnažno utvrđenim činjenicama iz sudske presude. Podsjećamo, 2013. godine je Viši sud u Podgorici utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom. Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, kao i da je tamo vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi”, kaže se u zajedničkom saopštenju tri nevladine organizacije.

VEZANE VIJESTI