Predsjednica EK, Ursula fon der Lajen potvrdila je to na konferenciji za novinare u Briselu.

“Komisija prdelaže Vijeću da se Ukrajini da evropska perspektiva i kandidatski status, uz uslov da zemlja provede ninz važnih reformi. Ukrajina je pokazala odlučnost da njeguje evropske vrijednosti”, rekla je ona dodavši da je Ukrajina i prije rata preduzela važne korake na evropskom putu.

Ovaj predlog EK otvara put čelnicima vlada EU da to potpišu na samitu sljedećeg četvrtka i petka u Briselu, što će podići moral Ukrajine koja se bori protiv ruske invazije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dobio je u dan ranije podršku Francuske, Njemačke, Italije i Rumunije.

U svojoj prvoj posjeti Kijevu u četvrtak predsjednik Francuske Emanuel Makron, kancelar Njemačke Olaf Šolc, premijer Italije Mario Dragi i predsjednik Rumunije Klaus Johanis rekli su da Ukrajina pripada “evropskoj porodici”.

Status kandidata za članstvo u EU, koji Ukrajina traži od 2014. kada je protestima u Kijevu zbačen nepopularni proruski predsjednik, bio bi prekretnica na njenom putu od bivše sovjetske republike ka razvijenoj ekonomiji u najvećem svjetskom trgovinskom bloku.

Međutim, očekuje se da će put ka članstvu potrajati godinama, što će zahtijevati duboke reforme u borbi protiv korupcije.

Nikada u istoriji EU mišljenje za jednu zemlju nije bilo doneseno u ovako kratkom roku od dana podnošenja kandidature.

Proširenje EU kao politika je u zastoju od 2018. Bugarska blokira aplikaciju za članstvo S. Makedonije s obrazloženjem da ne poštuje Sporazum o susjedstvu.

Države članice EU su u martu 2020. jednoglasno odobrile otvaranje pristupnih pregovora Brisela i Skoplja. Međutim, Bugarska je uložila veto zbog istorijskih i jezičkih pitanja. Između ostalog, Bugarska odbija da se u zvaničnim dokumentima EU koristi termin “makedonski jezik”.

Službeni status kandidata ima pet država: Turska od 1999, Makedonija od 2005, Crna Gora od 2010, Srbija od 2012, i Albanija od 2014.