Naučnici tvrde da se takva transformacija odnosi samo na životinje, ali da bi mogla imati potencijalnih posljedica na cjelokupni ekosistem.

Cijela studija je koncipirana zapravo kao zbirna metaanaliza ukupno 76 studija koje su proučavale 62 vrste na šest kontinenata. Pokazalo se da je povećanje nokturalnosti životinja odgovor na ljudsko uznemiravanje.

U prošlosti se pokazalo da su se sisari prilagođavali prisutnosti ljudi sjedilačkim obrascima života, odlascima u udaljena područja i trošenjem manje vremena na potragu za hranom. Takve promjene u ponašanju doprinose povećanju nivo stresa kod životinja, što u konačnici može potpuno promijeniti određene ustaljene navike ponašanja, prenosi geek.hr.

Po nekim pokazateljima, ispada da i aktivnosti poput planinarenja i kampovanja mogu imati loš uticaj na životinjski i biljni svijet.

Rezultati su bili gotovo podjednaki na svim kontinentima i među svim istraženim vrstama, staništima i ljudskim aktivnostima na tim mjestima, od poljoprivrede do lova.

Ekologinja Marlee Tucker s frankfurtskog univerziteta Gete je izjavila da je ovo istraživanje izmijenilo njen pogled na čovjekov uticaj na ostatak živog svijeta. Isto tako, smatra kako je pomalo zastrašujuće što većina ljudi utiče na životinje a da toga nije svjesna.